Blagdansko razdoblje često znači obilje hrane, manjak energije i beskrajne hrpe prljavog posuđa. Nakon obilnog obroka mnogima se čini bezazlenim ostaviti tanjure u sudoperu “da se namaču”. No znanstvena istraživanja upozoravaju da je upravo sudoper jedno od mjesta s najvećom koncentracijom bakterija u kućanstvu, što ostavljanje posuđa u njemu čini potencijalno opasnom navikom.

Sudoper kao leglo bakterija: što su znanstvenici otkrili

Istraživanje provedeno 2019. godine na Sveučilištu Cardiff Metropolitan pokazalo je da kuhinjski sudoperi i slavine sadrže najveću količinu bakterija u kućanstvu. Znanstvenici su uzimali uzorke s kuhinjskih površina u 46 domova u Ujedinjenom Kraljevstvu te su utvrdili da su upravo sudoperi najkontaminiranije točke.

Razlog tomu, objašnjavaju istraživači, leži u činjenici da sudoperi redovito dolaze u dodir sa sirovom hranom i nečistim rukama, a pritom su često vlažni, što stvara idealne uvjete za razmnožavanje mikroorganizama.

Među najčešće identificiranim bakterijama bile su Bacillus subtilis, pronađena u 57 posto kuhinja, Enterobacter cloacae u 52 posto, druge vrste roda Enterobacter u 26 posto, Klebsiella pneumoniae u 24 posto, Escherichia coli u 20 posto te Pseudomonas aeruginosa u 15 posto kuhinja. U uzorcima su također zabilježene bakterije roda Staphylococcus i Micrococcus.

Neke od tih bakterija, poput E. coli i stafilokoka, poznate su kao patogeni koji mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene tegobe, zbog čega sudoper nije mjesto na kojem bi posuđe trebalo dugo stajati.

Zašto je namakanje posuđa posebno rizično

Situacija postaje još nepovoljnija ako se tanjuri puni ostataka hrane ostave u toploj vodi. Takvo okruženje idealno je za rast bakterija, koje se u tim uvjetima mogu ubrzano razmnožavati. No ni ostavljanje posuđa na suhom preko noći nije sigurno rješenje.

Dr. Brian Labus, izvanredni profesor epidemiologije i biostatistike na Školi javnog zdravstva Sveučilišta Nevada, za Reader’s Digest ističe:
„Ako se predmeti namaču u vodi punoj štetnih bakterija, to kasnije otežava njihovo potpuno uništavanje tijekom pranja.“

Dodaje i da suha okolina može usporiti rast bakterija, ali ih ne mora uništiti:
„Suhi uvjeti mogu spriječiti razmnožavanje bakterija, ali to ne znači da one ne mogu preživjeti i kasnije se ponovno razviti. Ako hrana stoji vani, ona može privući insekte koji potom šire bakterije po cijeloj kuhinji.“

Ni ručno ni strojno pranje nisu uvijek dovoljni

Čak i oni koji su uvjereni da posuđe peru temeljito možda se varaju. Istraživanje iz 2003. godine ispitivalo je kako se najčešći uzročnici trovanja hranom, poput salmonele, kampilobaktera i E. coli, ponašaju pri različitim metodama čišćenja kuhinje. Testirane su razne temperature vode, količine deterdženta, prisutnost ostataka hrane i proces sušenja.

Zaključak je bio jasan: dio štetnih bakterija može preživjeti uobičajeno ručno pranje i sušenje posuđa. Dodatno, istraživanja su pokazala da ni perilice posuđa ne uklanjaju uvijek sve opasne mikroorganizme s tanjura, čaša i pribora za jelo.

Najsigurnijom metodom pokazala se uporaba perilice posuđa s opcijom pregrijane pare, koja kuhinjski pribor izlaže vrlo visokim temperaturama najmanje 25 sekundi.

Kako smanjiti rizik i zaštititi zdravlje

Najbolja zaštita od bakterija u kuhinji jest pranje posuđa što je prije moguće, bez gomilanja tanjura u sudoperu. Ako to nije izvedivo, važno je redovito dezinficirati sudoper, osobito u razdobljima pojačane uporabe, poput blagdana.

Dr. Labus savjetuje da se sudoper najprije opere sapunicom, a zatim dezinficira antibakterijskim sredstvom ili sredstvom koje sadrži izbjeljivač. Naglašava da sredstvo ne treba odmah ispirati, već ga treba ostaviti na površini dovoljno dugo kako bi učinkovito uništilo bakterije.