Koliko nas je barem jednom posegnulo za brzom hranom uz pomisao da “jedan obrok ne može napraviti veliku štetu”? Upravo tu uvjerenost u pitanje dovodi nutricionist Luis Zamora, koji je u televizijskoj emisiji „Y ahora Sonsoles“ otvoreno govorio o tome koliko nam točno minuta života mogu oduzeti pojedine namirnice, uključujući i naizgled bezazlen cheeseburger.

Zamora je u emisiji upozorio na snažan utjecaj ultra-prerađene hrane na zdravlje i životni vijek, naglasivši da posljedice takve prehrane nisu samo dugoročne i apstraktne, već se mogu izraziti i vrlo konkretnim brojkama.

Znanstveni dokazi: veza s ozbiljnim bolestima

Većina ljudi svjesna je da ultra-prerađena hrana, poput smrznutih pizza, instant rezanaca ili gotovih obroka iz mikrovalne pećnice, ne spada u zdrave izbore. Ipak, stvarni razmjeri njezina utjecaja na životni vijek postaju jasniji kada se sagledaju rezultati znanstvenih istraživanja.

Prema preglednoj studiji objavljenoj 2024. godine u uglednom British Medical Journalu, ultra-prerađena hrana povezana je s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca i krvnih žila, poremećaje mentalnog zdravlja te dijabetes tipa 2. Unatoč tim saznanjima, podaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazuju da je između 2021. i 2023. godine čak 53 posto dnevnog kalorijskog unosa odraslih osoba dolazilo upravo iz ultra-prerađene hrane.

Koliko minuta života “uzima” jedan obrok brze hrane?

Ključno pitanje koje se nameće glasi: koliki je stvarni učinak jedne porcije brze hrane na naš životni vijek? Pozivajući se na istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Michigan, Zamora je iznio precizne procjene koje su mnoge iznenadile.

„Svaki hot-dog smanjuje očekivani životni vijek za prosječno 36 minuta. Studija nam također pokazuje da bezalkoholna pića, čak i ona bez šećera, oduzimaju oko 12 minuta života“, izjavio je Zamora. Dodao je i da „svaki cheeseburger oduzima oko devet minuta života, dok slanina i ostala prerađena crvena mesa po porciji mogu skratiti život i do šest minuta“.

Iako se devet minuta na prvi pogled može činiti zanemarivim u kontekstu cijelog životnog vijeka, stručnjaci upozoravaju da se taj gubitak brzo zbraja ako se ultra-prerađena hrana konzumira redovito.

Kako su nastale ove procjene?

Iza ovih brojki stoji detaljna analiza koju su proveli istraživači Katerina Stylianou i Olivier Jolliet. Oni su proučavali velik broj namirnica, analizirajući njihov sastav i procjenjujući potencijalne koristi ili štetne učinke na zdravlje.

Na temelju tih podataka razvili su tzv. „Zdravstveni nutritivni indeks“, alat koji pokazuje koliko se minuta zdravog života može izgubiti ili dobiti konzumacijom jedne porcije određene hrane. Time su po prvi put apstraktni pojmovi o zdravoj i nezdravoj prehrani prevedeni u vrlo konkretne, vremenski mjerljive učinke.

Hrana koja može produžiti život

Iako ultra-prerađena hrana ima negativan utjecaj na zdravlje, istraživanje donosi i optimističnu poruku. Postoje namirnice koje, prema istim kriterijima, mogu produljiti životni vijek.

Znanstvenici su utvrdili da su među najkorisnijim namirnicama orašasti plodovi i sjemenke. Konzumacija porcije od 30 grama orašastih plodova ili sjemenki povezuje se s dobitkom od čak 25 minuta zdravog života.

Umjerenost kao ključ dugovječnosti

Ulaskom u novu godinu, stručnjaci ističu da je najvažnija poruka umjerenost. Studija pokazuje da bi zamjena samo 10 posto dnevnog kalorijskog unosa iz govedine i prerađenog mesa voćem i povrćem mogla produljiti životni vijek za procijenjenih 48 minuta.

Iako ove brojke nisu sudbina zapisana u kamenu, one jasno poručuju da svakodnevni izbori na tanjuru imaju mjerljiv i stvaran utjecaj na naše zdravlje i duljinu života.