Istraživači su utvrdili da tupa narukvica i zahrđala šuplja polukugla ukrašena zlatom nisu izrađene od željeza iz Zemljine kore, već od željeza podrijetlom iz meteorita, materijala koji je na Zemlju stigao iz svemira.

Otkriće koje mijenja povijest metalurgije Iberije

Istraživanje je predvodio Salvador Rovira-Llorens, danas umirovljeni voditelj konzervacije u Nacionalnom arheološkom muzeju u Španjolskoj, a rezultati su objavljeni u znanstvenom radu iz 2024. godine.

Otkriće sugerira da su znanje, tehnologija i vještine obrade metala na Iberijskom poluotoku prije više od 3000 godina bile znatno naprednije nego što se dosad pretpostavljalo.

Što je blago iz Villene?

Takozvano blago iz Villene sastoji se od 66 predmeta, većinom izrađenih od zlata. Pronađeno je 1963. godine na području današnjeg Alicantea, a već desetljećima se smatra jednim od najvažnijih primjera zlatarskog umijeća brončanog doba, ne samo u Španjolskoj nego i u cijeloj Europi.

Ljudi nisu ni svjesni što si rade kada konzumiraju kiseli kupus: Pogledajte kako utječe na vaše tijelo

Međutim, dva predmeta oduvijek su predstavljala problem za arheologe:

mala, šuplja polukugla, za koju se pretpostavlja da je bila dio balčaka žezla ili mača

narukvica torcoidnog oblika

Oba su imala izgled željeza, što se nikako nije uklapalo u postojeću kronologiju.

Zagonetka željeza prije željeznog doba

Na Iberijskom poluotoku željezno doba, odnosno razdoblje u kojem se taljeno zemaljsko željezo počinje koristiti umjesto bronce, započinje tek oko 850. godine prije Krista.

No zlatni predmeti iz blaga iz Villene datirani su između 1500. i 1200. godine prije Krista, što je značilo da se „željezni“ artefakti nikako nisu uklapali u vremenski okvir zbirke.

Rješenje dolazi iz svemira

Ključ za rješavanje te zagonetke leži u činjenici da željezo ne mora potjecati isključivo iz Zemljine kore. Diljem svijeta poznati su primjeri predmeta iz predželjeznog doba izrađenih od meteoritskog željeza.

Najpoznatiji primjer je bodež faraona Tutankamona, ali i druga oružja iz brončanog doba izrađivana su od tog izuzetno rijetkog i cijenjenog materijala.

Razlika između ta dva izvora željeza može se znanstveno utvrditi jer meteoritsko željezo sadrži znatno veće količine nikla nego željezo dobiveno iz zemaljske rude.

Znanstvena analiza potvrdila sumnje

Istraživači su, uz dopuštenje Gradskog arheološkog muzeja Villena, koji čuva zbirku, uzeli vrlo male uzorke s oba artefakta.

Materijal je analiziran masenom spektrometrijom, metodom koja omogućuje precizno određivanje kemijskog sastava. Iako je visoki stupanj korozije djelomično promijenio izvorni sastav metala, rezultati snažno upućuju na to da su i polukugla i narukvica izrađene od meteoritskog željeza.

Konačno rješenje stare zagonetke

Ovo otkriće elegantno rješava dugogodišnji problem datiranja: oba artefakta mogu se smjestiti u kasno brončano doba, približno između 1400. i 1200. godine prije Krista, zajedno s ostatkom blaga.

Kako navode autori rada: „Dostupni podaci upućuju na to da bi kapa i narukvica iz blaga iz Villene trenutno bili prva dva komada koja se mogu pripisati meteoritskom željezu na Iberijskom poluotoku, što je kompatibilno s kasnobrončanom kronologijom, prije početka široko rasprostranjene proizvodnje zemaljskog željeza.“

Otkriveno s koje udaljenosti kamere snimaju prebrze vozače: Mnoge će iznenaditi distanca

Rezultati još nisu konačni

Znanstvenici ipak upozoravaju na oprez. Zbog iznimno snažne korozije, nalazi zasad nisu potpuno konačni. Ipak, tim ističe da danas postoje nove, neinvazivne analitičke metode koje bi se mogle primijeniti na artefakte bez njihova oštećenja.

Takva dodatna istraživanja mogla bi pružiti još detaljnije podatke i učvrstiti zaključak da su ovi iznimni predmeti doista – stigli s neba.