Otkrivena izgubljena misteriozna grobnica 'Ljudi iz oblaka': Spominju duhove, sove, smrt i moć

U Središnjim dolinama Oaxace arheolozi su pronašli izuzetno očuvanu grobnicu staru približno 1.400 godina, za koju stručnjaci tvrde da je “najznačajnije arheološko otkriće u posljednjih deset godina”. Riječ je o kamenom kompleksu iz razdoblja zapotečke kulture, poznate kao Be’ena’a ili “Ljudi iz oblaka”, koji su vjerovali da njihovi preci potječu iz oblaka, a da se duše umrlih nakon smrti vraćaju u nebo kao duhovi.
Monumentalni ulaz u grobnicu
Pri ulazu u kompleks nalazi se monumentalna isklesana sova, otvorenog kljuna unutar kojega je prikazano lice zapotečkog gospodara. Nacionalni institut za antropologiju i povijest (INAH) naveo je da je motiv sovine glave predstavljao smrt i moć. Vrata su omeđena kamenim nadvratnikom i pragom, iznad kojih se proteže friz od ugraviranih kamenih ploča s drevnim kalendarskim imenima.
S obje strane ulaza isklesane su figure muškarca i žene odjevene u ritualne oglavine i s predmetima u rukama. Stručnjaci smatraju da je riječ o simboličnim čuvarima grobnice.
Freske, ikonografija i ritualni prizori
Unutrašnjost grobnice otkriva ostatke živopisnih zidnih oslikavanja na kojima su prikazane procesije figura koje nose snopove kopala i kreću prema ulazu u grobnicu. Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum Pardo izjavila je da je riječ o “najvažnijem arheološkom otkriću u Meksiku u posljednjem desetljeću zbog njegove razine očuvanosti i informacija koje pruža.”
Zapoteci: 2.500 godina povijesti
Zapotečka civilizacija, razvijena tijekom 2.500 godina, imala je sjedište u Monte Albánu, jednom od ključnih pretkolumbovskih centara s razvijenom poljoprivredom i pismom. Iako je zapotečka moć u Oaxaci opala oko 900. godine nakon Krista, narod nije nestao; danas se procjenjuje da živi najmanje 400.000 pripadnika zapotečkog naroda.
“Izvanredna očuvanost” i nastavak istraživanja
Meksička ministrica kulture, Claudia Curiel de Icaza, istaknula je kako je “izvanredno otkriće” grobnice omogućeno njezinim stanjem očuvanosti, dodavši da otkriva kako su Zapoteci imali razvijenu društvenu organizaciju i pogrebne rituale. “To je upečatljiv primjer drevnog meksičkog veličanstva koje se sada istražuje, štiti i dijeli s društvom”, rekla je.
Interdisciplinarni tim iz INAH-ovog centra Oaxaca sada radi na stabiliziranju fragilnog zidnog oslikavanja, jer mural trpi oštećenja uzrokovana korijenjem biljaka, insektima i naglim promjenama temperature i vlažnosti. Paralelno se provode keramička, ikonografska i epigrafska istraživanja te antropološke analize kako bi se rekonstruirali rituali, simboli i grobne prakse Zapoteka.
Tuneli prema “podzemlju smrti”
Ovaj nalaz dolazi nakon prošlogodišnjeg otkrića sustava tunela ispod grada Mitla, drevnog središta povezanog s Pitao Bezelaom, zapotečkim bogom smrti. Mitla, što znači “mjesto mrtvih”, bio je ključni sakralni kompleks do šesnaestog stoljeća, kada su španjolski osvajanja uništila grad i na ruševinama njegova glavnog hrama podignula crkvu.
Jedan je španjolski svećenik zapisao da se ispod grada nalazi “stražnja vrata pakla”, odnosno ogromne špilje za koje se vjerovalo da su ulaz u zapotečki podzemni svijet. Prijašnja iskapanja nisu potvrdila te tvrdnje, no nova neinvazivna istraživanja otkrila su čitav sustav tunela i komora.
Znanstveni pristup i geofizičke metode
Pretraženo je pet zasebnih arheoloških cjelina: crkvena, arroyo, adobe, južna te skupina stupova. Marco Vigato, osnivač ARX Projecta koji predvodi istraživanja, naveo je da “neki tuneli i komore dosežu više od 15 metara dubine”.
Tuneli su otkriveni kombinacijom georadara, električne tomografije otpornosti i seizmičke tomografije. Georadar omogućuje modeliranje podzemlja pomoću radarskih valova, dok električna tomografija otkriva zakopane strukture mjerenjem protoka električne energije kroz tlo. Seizmička analiza mjeri brzinu prolaska valova kroz podzemne slojeve.
Nepoznata starost tunela
Starost tunela još nije utvrđena. “Prirodne špilje u području Mitle korištene su i djelomično mijenjane od strane ljudi tisućama godina”, rekao je Vigato, ističući kako najstariji tragovi domaćenja usjeva u toj regiji datiraju prije gotovo 10.000 godina. “Za sada nema pokazatelja koliko bi stari mogli biti tuneli ispod crkve i drugih struktura u Mitli. Moguće je da su ih izgradili Zapoteci, ali također mogu biti znatno stariji.”
Vigato je zaključio da se geofizička otkrića moraju potvrditi tradicionalnim arheološkim metodama, kako bi se utvrdila njihova starost, karakter prostora i eventualni arheološki artefakti.