Kao popularno-znanstvena tema, priče o međudimenzionalnim portalima, nepotvrđenim viđenjima NLO-a i vampirima obično se zaobilaze. Ipak, postoje lokacije toliko duboko uronjene u folklor, povijest i psihološku intrigu da zaslužuju pažljiv, ali racionalan pogled. Jedna od njih je šuma Hoia-Baciu u Rumunjskoj, mjesto koje desetljećima izaziva nelagodu, znatiželju i niz priča o nadnaravnom.

Šuma Hoia-Baciu smještena je u blizini grada Cluj-Napoca, u samom srcu Transilvanije. Uz trajnu izmaglicu, neobično povijena stabla i srednjovjekovne dvorce na obroncima okolnih planina, krajolik djeluje kao da je stvoren za gotički horor. Upravo se zato često navodi da nije slučajno što je Bram Stoker ovu regiju izabrao kao pozornicu za svoje kultno djelo „Drakula“.

U Hoia-Baciuu, kažu lokalni stanovnici, sablasna atmosfera Transilvanije posebno je izražena. Stoljećima se uz ovu šumu vežu neobične priče i legende, među kojima je i ona prema kojoj je ime dobila po pastiru koji je prije nekoliko stotina godina nestao zajedno sa svojim stadom od 200 ovaca, bez ikakva traga.

Fotografije koje su obišle svijet

Međunarodnu pozornost Hoia-Baciu je stekla krajem 1960-ih godina, kada je vojni tehničar Emil Barnea tvrdio da je snimio fotografije neobičnih, lebdećih oblika iznad i među stablima. Mnogi su tada vjerovali da se radi o NLO-ima, iako te snimke, gledano iz današnje perspektive, nisu osobito uvjerljive suvremenom promatraču.

Unatoč tome, šuma je i danas magnet za izvještaje o paranormalnim pojavama i navodnim nadnaravnim događajima, koji se iz godine u godinu gomilaju.

Središte mračnog turizma

Tijekom posljednjih desetljeća Hoia-Baciu je postala jedno od središta takozvanog „mračnog turizma“. Posjetitelji iz cijelog svijeta dolaze privučeni pričama o vampirima, NLO-ima, duhovima i drugim neobjašnjivim fenomenima. No iskustva mnogih turista nisu nimalo ugodna.

Posjetitelji su prijavljivali mučninu, pojačanu tjeskobu, osjećaj da ih netko promatra te neobjašnjive kvarove elektroničkih uređaja. Tome se pridodaju i neprovjerene priče o nestancima ljudi, koje dodatno hrane reputaciju šume.

“Bermudski trokut Transilvanije”

„Ovo mjesto zovu Bermudski trokut Transilvanije“, izjavio je turistički vodič šume Hoia-Baciu Marius Lazin u razgovoru za Guardian 2025. godine. „Toliko je ljudi ovdje nestalo, a neki tvrde da se radi o portalu u drugu dimenziju“, dodao je.

Važno je naglasiti da ne postoje recenzirani znanstveni dokazi koji bi potvrdili ove tvrdnje. Čak su i pouzdani medijski izvori o navodnim incidentima rijetki i teško provjerljivi. Ono što Hoia-Baciu čini posebno intrigantnom nije količina dokaza, već činjenica da neprestano potiče priče o nadnaravnoj neobičnosti.

Psiholozi koji se bave vjerovanjima u paranormalno ističu da nepoznata okruženja, sugestibilnost i očekivanja snažno oblikuju ljudsku percepciju, osobito kada je riječ o nadnaravnom. Šuma Hoia-Baciu idealno je okruženje za takve mentalne mehanizme. Guste krošnje mogu iskriviti zvuk i svjetlost, nepoznat teren potaknuti tjeskobu, a priče o nestancima ostati u podsvijesti posjetitelja.

Strah kao ogledalo uma

Iako se povremeno spekulira o neuobičajenim magnetskim poljima ili drugim nepoznatim utjecajima, najuvjerljivije objašnjenje sablasne reputacije šume Hoia-Baciu ne leži u samom krajoliku. Ono se, prema mišljenju stručnjaka, nalazi u ljudskom umu, u načinu na koji strah, očekivanje i kulturni narativi oblikuju doživljaj prostora.

Hoia-Baciu tako ostaje mjesto na kojem se granica između stvarnosti i percepcije briše, ne zbog onoga što se ondje nužno događa, već zbog onoga što ljudi očekuju da bi se moglo dogoditi.