Posebno zabrinjava podatak da velik broj pacijenata nakon infarkta miokarda razvije zatajenje srca – stanje koje znatno skraćuje životni vijek i dramatično smanjuje kvalitetu života. Upravo zato srbijanski kardiolozi provode opsežno istraživanje s ciljem ranog prepoznavanja pacijenata s povećanim rizikom i sprječavanja teških komplikacija.

U istraživanje je uključeno 1300 pacijenata, a prati se kako prehrana, tjelesna aktivnost i pušenje utječu na razvoj zatajenja srca nakon srčanog udara. O tim je naporima govorio kardiokirurg prof. dr. Miljko Ristić, gost Jutarnjeg programa na RTS-u, koji je upozorio na alarmantno stanje.

„Godinama je Srbija zemlja broj jedan u Europi po broju kardiovaskularnih bolesti i težini bolesti. To je svojevrsna sramota za naš zdravstveni sustav“, istaknuo je dr. Ristić.

Norveška tajna toplih kuća na –35 stupnjeva mogla bi zaludjeti Hrvate: Pazite što stavljaju na zidove

Zašto zatajenje srca postaje sve češće?

Prema riječima profesora Ristića, zatajenje srca najčešća je posljedica oštećenja srčanog mišića nakon infarkta. Kada srce više ne može učinkovito pumpati krv, pacijenti se suočavaju s kroničnim umorom, otežanim disanjem i čestim hospitalizacijama.

Ključni uzrok leži u dugogodišnjem razvoju koronarne bolesti srca. „Glavni faktor u razvoju koronarne bolesti srca je nepravilna prehrana. Neograničene količine masne hrane dovode do naslaga kolesterola u krvnim žilama, a kada se glavna arterija srca suzi, ishod može biti fatalan u roku od nekoliko sati“, upozorava Ristić, prenosi Najžena.

Uz prehranu, značajnu ulogu imaju i tjelesna neaktivnost te pušenje. Profesor posebno naglašava štetnost duhana: „Duhan je vrlo štetan i za srce i za pluća. Danas imate cijele razrede djece koja puše – to se mora zaustaviti.“

Prevencija postoji, ali se ne shvaća ozbiljno

Iako Srbija ima dostupne dijagnostičke metode i stručnjake koji mogu na vrijeme otkriti koronarnu bolest srca, problem je u slaboj kulturi prevencije. Najjednostavniji pregled, elektrokardiogram, traje svega nekoliko minuta, no velik dio stanovništva ga ne obavlja redovito.

„Imamo liječnike i ustanove u kojima se koronarna bolest srca može otkriti na vrijeme. Najjednostavniji pregled je elektrokardiogram koji traje tri minute. Ali mi smo neodgovorna nacija – ljudi ne dolaze na preglede, a naša populacija se svake godine smanjuje uglavnom zbog koronarne bolesti srca“, poručuje dr. Ristić u razgovoru za RTS.

Hrvati nikad ne kupuju ovo povrće na tržnici, a kardiovaskularni kirurg otkriva: 'Jedno je od nazdravijih'

Kao kontrast navodi zapadne zemlje u kojima su preventivni pregledi obvezni, a nepoštivanje rokova ima financijske posljedice. „Ako niste obavili pregled u propisanom roku, morate sami platiti liječenje. To je jedini ispravan način – kad udarite po džepu“, zaključuje.

Cilj istraživanja: ranije otkrivanje i spašavanje života

Istraživanje koje prati 1300 pacijenata trebalo bi dati jasnije odgovore o tome koji čimbenici najviše doprinose razvoju zatajenja srca nakon infarkta. Liječnici se nadaju da će rezultati omogućiti pravodobno prepoznavanje najugroženijih pacijenata i učinkovitiju prevenciju, čime bi se smanjio broj teških ishoda i prerane smrti.