Kada odlučujemo što ćemo jesti, najčešće se vodimo okusom i osjećajem sitosti nakon obroka. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi jednaku, ako ne i veću pozornost trebalo posvetiti dugoročnim učincima prehrane na organizam, osobito kada je riječ o zdravlju srca.

Razumijevanje povezanosti između prehrane i kardiovaskularnog sustava ključno je za donošenje pametnijih odluka koje mogu smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara. Na to posebno upozorava Michelle Routhenstein, nutricionistica specijalizirana za preventivnu kardiologiju, koja ističe da istraživanja pokazuju kako se čak 80 do 90 posto kardiovaskularnih bolesti može spriječiti pravilnom prehranom i zdravim životnim navikama. Ta brojka jasno pokazuje koliko su svakodnevni izbori presudni za dugoročno zdravlje.

Prehrana bogata vlaknima, zdravim mastima i antioksidansima povezuje se s boljim stanjem srca, dok jelovnik prepun soli, zasićenih masti i dodanih šećera s vremenom povećava rizik od bolesti. Poseban problem predstavljaju smrznuti gotovi obroci, kod kojih se često prednost daje duljem roku trajanja i intenzivnijem okusu, a ne nutritivnoj vrijednosti. Zbog toga takvi proizvodi nerijetko sadrže prekomjerne količine soli i rafiniranih ugljikohidrata.

Smrznuta pizza – jedan od najgorih izbora za srce

Stručnjaci ističu da je redovita konzumacija smrznute pizze među najnepovoljnijim izborima za zdravlje srca, piše Parade. Većina takvih proizvoda obiluje zasićenim mastima, natrijem i prerađenim ugljikohidratima, uz niz industrijski obrađenih sastojaka koji mogu povisiti razinu kolesterola, krvni tlak i šećer u krvi.

Iako je praktična i mnogima omiljena, upravo ta dostupnost čini je problematičnom. Nutricionistica Courtney Pelitera objašnjava da sama pizza ne mora nužno biti nezdrava, ali je vrlo lako pojesti znatno veću količinu nego što mislimo. U praksi to znači da u jednom obroku unosimo više porcija tijesta, sira i dodataka nego što je preporučljivo.

Nutricionisti se slažu da smrznutu pizzu nije potrebno potpuno izbaciti iz prehrane, no upozoravaju da učestala konzumacija može imati negativan učinak na srce. Ključ je u umjerenosti, naglašava dr. Chris Mohr, savjetnik za prehranu i tjelesnu aktivnost.

Zašto smrznuta pizza opterećuje kardiovaskularni sustav

Nutritivni sastav smrznutih pizza jasno pokazuje gdje leži problem. Mnoge sadrže između 800 i 1.500 miligrama natrija po porciji. Pretjeran unos soli može dovesti do povišenog krvnog tlaka, zadržavanja tekućine i oštećenja krvnih žila, čime se povećava rizik od moždanog udara i drugih srčanih tegoba. Preporučuje se da dnevni unos natrija ne prelazi 2.300 miligrama, a idealno bi bilo zadržati ga oko 1.500 miligrama.

Značajan udio zasićenih masti dodatno opterećuje organizam. Sir koji se najčešće koristi, poput mozzarelle, može sadržavati i do pet grama zasićenih masti po porciji. Upravo te masti pridonose povećanju razine takozvanog lošeg kolesterola i riziku od srčanih bolesti.

Problem predstavljaju i prerađeni mesni dodaci poput kobasica i feferona. Riječ je o visoko procesuiranom mesu bogatom solju i zasićenim mastima, koje se povezuje s povećanim rizikom od određenih bolesti.

Tijesto od bijelog brašna, koje je temelj većine smrznutih pizza, sadrži rafinirane ugljikohidrate koji brzo podižu razinu šećera u krvi, potiču upalne procese i nepovoljno djeluju na kolesterol kada se konzumiraju često.

Visok kalorijski unos još je jedan važan faktor. Redovita konzumacija smrznute pizze lako može dovesti do unosa viška kalorija, što povećava rizik od debljanja i dodatno opterećuje srce.

Kako donijeti pametniji izbor

Ako se ipak odlučite za smrznutu pizzu, nutricionisti savjetuju da pažljivo čitate deklaracije. Preporučuje se birati proizvode s manje od 600 miligrama natrija po porciji. Prednost treba dati tankoj kori ili tijestu od cjelovitih žitarica, a umjesto prerađenog mesa bolje je odabrati povrće. Ako se odlučite za dodatak mesa, prikladniji izbor je grillana piletina. Također, kombiniranje pizze sa salatom može povećati unos vlakana i ublažiti negativne učinke obroka.

Kao zdravija alternativa, moguće je pripremiti i domaću verziju sličnog okusa, ali boljeg nutritivnog sastava. Tortilja ili tanka lepinja s umakom od rajčice, obiljem povrća i umjerenom količinom sira omogućuje uživanje u okusu pizze uz bolju kontrolu porcija i manji unos soli.

Stručnjaci stoga poručuju da nijedna namirnica sama po sebi nije zabranjena, ali učestalost i količina čine razliku. U kontekstu zdravlja srca, svaka odluka na tanjuru dugoročno ima svoje posljedice.