Zemlja trenutačno nema aktivan obrambeni sustav kojim bi se mogla zaštititi od tisuća asteroida srednje veličine koji prolaze u blizini našeg planeta, upozoravaju čelnici američke svemirske agencije NASA. Prema njihovim procjenama, oko 15.000 takozvanih „ubojica gradova“ još uvijek nije otkriveno, a nalaze se unutar dosega koji bi mogao predstavljati prijetnju Zemlji.

Riječ je o asteroidima srednje veličine, dovoljno velikima da izazovu razaranja na regionalnoj razini, ali ne nužno i globalnu katastrofu. Upravo takvi objekti, promjera oko 140 metara ili više, izazivaju najveću zabrinutost među stručnjacima za planetarnu obranu.

Misija DART pokazala da je skretanje moguće – ali nema spremnog sustava

Godine 2022. NASA je provela misiju DART, kojom je demonstrirano da bi se u slučaju nužde asteroid mogao skrenuti s putanje udarom svemirske letjelice. Ta je misija dokazala koncept obrane od potencijalne prijetnje iz svemira.

No, voditeljica misije DART, dr. Nancy Chabot sa Sveučilišta Johns Hopkins u američkoj saveznoj državi Maryland, upozorava da takva sposobnost trenutačno nije operativno spremna za ponovnu uporabu.

„Brinu nas ti asteroidi koji mogu uništiti gradove“, izjavila je Chabot. „DART je bio sjajna demonstracija, ali nemamo takav sustav spreman i dostupan ako bi se pojavila prijetnja koju bismo morali neutralizirati.“

Dodala je kako je situacija zabrinjavajuća jer „ne znamo gdje se nalazi 50 posto asteroida promjera 140 metara, što je razlog za zabrinutost“. Također je naglasila: „Trenutačno nemamo nikakav način da aktivno skrenemo asteroid s putanje. Mogli bismo biti spremni, ali ne vidim da se ulažu sredstva potrebna za to.“

Prema njezinim riječima, svemirske agencije nemaju dovoljno financijskih sredstava kako bi obrambene sustave držale u stalnoj pripravnosti.

Najveća prijetnja nisu mali ni golemi asteroidi, nego oni „između“

Na istom skupu govorila je i dr. Kelly Fast, službenica za planetarnu obranu pri sjedištu NASA-e. Na konferenciji American Association for the Advancement of Science održanoj u Arizoni istaknula je da je najviše zabrinjavaju asteroidi srednje veličine.

„Ono što me drži budnom noću su asteroidi za koje ne znamo“, rekla je Fast. Objasnila je da mali objekti stalno ulaze u Zemljinu atmosferu, ali obično ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju. „Mali objekti stalno nas pogađaju, pa se zbog njih ne brinemo previše“, rekla je.

S druge strane, golemi asteroidi kakve često viđamo u filmovima također su pod kontrolom, jer su njihove putanje uglavnom poznate. „Ne brinemo se previše ni zbog onih velikih iz filmova, jer znamo gdje se nalaze“, pojasnila je.

Problem su, naglasila je, objekti „između“, promjera oko 140 metara i veći, koji bi mogli izazvati regionalna razaranja. „To su oni koji mogu prouzročiti regionalnu, a ne globalnu štetu, i ne znamo gdje se nalaze“, upozorila je.

Procjenjuje se da takvih asteroida ima oko 25.000, a do sada je identificirano tek oko 40 posto njih. „Potrebno je vrijeme da ih se pronađe, čak i uz najbolje teleskope“, dodala je.

Nova misija 2027. godine: cilj je otkriti 90 posto prijetnji

Kako bi se ubrzalo otkrivanje potencijalno opasnih objekata, NASA planira lansirati misiju NEO Surveyor 2027. godine. Cilj te misije jest u roku od deset godina identificirati najmanje 90 posto asteroida širih od 140 metara.

Stručnjaci ističu da je rano otkrivanje ključ uspješne obrane, jer bi čovječanstvo samo uz dovoljno vremena moglo reagirati i eventualno primijeniti tehnologije poput one demonstrirane u misiji DART.

Iako trenutačno ne postoji neposredna prijetnja, poruka znanstvenika jasna je: bez sustavnih ulaganja i kontinuiranog praćenja svemira, Zemlja ostaje ranjiva na objekte koji bi mogli izazvati razaranja razmjera čitavih gradova.