Jedan od najvećih umova u povijesti, Nikola Tesla, iza sebe je ostavio niz izuma bez kojih je današnji svijet teško zamisliv. No osim po revolucionarnim idejama, bio je poznat i po izrazito discipliniranom, gotovo asketskom načinu života, uključujući i strogo definirana pravila prehrane koja su, prema svjedočanstvima, mogla igrati važnu ulogu u njegovoj dugovječnosti.

Tesla, kojeg su nazivali „gospodarom munja“ i „čovjekom koji je izumio 20. stoljeće“, pridavao je veliku važnost onome što unosi u organizam. Neke namirnice uzdizao je gotovo na pijedestal, dok je druge izbjegavao pod svaku cijenu. Vjerovao je da su mu dva lagana obroka dnevno sasvim dovoljna, držeći se načela da je potrebno najprije „nahraniti um, pa tek onda tijelo“.

Genij ili čudak: način života koji je zbunjivao suvremenike

Teslin način života često je izazivao podijeljene reakcije. Dok su ga jedni smatrali osobenjakom, drugi su išli toliko daleko da su ga opisivali kao „vanzemaljca“, tvrdeći: „On definitivno nije običan čovjek“. Mnogi su se slagali s tom procjenom, nazivajući ga čak i „nadčovjekom“, odnosno svojevrsnim Supermanom u današnjem smislu riječi.

Sam Tesla smatrao je da postoji niz čimbenika koji smanjuju ljudsku produktivnost, a jedan od ključnih je – loša prehrana. Njegov sestrić Sava svojedobno je otkrio detalje njegovih prehrambenih navika, koje su možda pridonijele i činjenici da je doživio 86. godinu.

„Tesla ne pije alkohol, ne puši, ne konzumira kofein niti bilo kakve druge stimulanse. Čak izbjegava i šećer. Ujutro, nakon kupanja i gimnastike, jede bjelanjke od četiri kuhana jaja, pije mlijeko i uzima vrlo malo kruha. U podne ne jede ništa. Navečer jede juhu, puno zelenog povrća i na kraju jednu jabuku. Pije isključivo vodu“, opisao je Sava njegove navike.

Disciplina kao temelj života i rada

Tesla je bio visok, vitak i vitalan sve do kraja života. Radio je između 18 i 20 sati dnevno, spavao vrlo malo i funkcionirao poput „savršene mašine“. Njegov odnos prema hrani bio je jednako discipliniran kao i njegov rad u laboratoriju.

Hranu nije doživljavao kao izvor užitka, već kao gorivo. Vjerovao je da ono što jedemo izravno utječe na snagu uma, pa je razvio minimalistički, ali jasno strukturiran režim prehrane.

U jednom intervjuu naglasio je: „Prije svega, jedemo previše, što ste sigurno često čuli i ranije. Unosimo pogrešne vrste hrane i pijemo pogrešne vrste tekućina. Većina štete nastaje zbog prejedanja i nedovoljnog kretanja, što doprinosi toksičnim stanjima u tijelu i onemogućava izbacivanje nakupljenih otrova“, dodajući kako „pretjerivanje truje tijelo i dovodi do propadanja“.

“Sveto trojstvo” na njegovu jelovniku

Tesla je vjerovao da određene namirnice „začepljuju“ organizam i ubrzavaju starenje. Smatrao je da kisela hrana, mahunarke i teško meso stvaraju toksine, zbog čega ih je izbjegavao.

„Zašto preopterećivati tijelo koje nam treba služiti? Jedem samo dva obroka dnevno i izbjegavam hranu koja stvara kiselinu. Gotovo svi konzumiraju previše graška, graha i drugih namirnica koje sadrže mokraćnu kiselinu i druge otrove. Ja prednost dajem svježem povrću i povremeno ribi“, govorio je.

U intervjuu iz 1935. godine otkrio je i da izbjegava meso, dok je krumpir smatrao „sjajnom namirnicom koju bi trebalo jesti barem jednom dnevno“. Povrće je smatrao neophodnim, iako ne obiluje proteinima, a među omiljenim namirnicama izdvajao je mlijeko i jaja. Volio je špinat i rižu, a posebno juhu od luka i celera. Celer je smatrao iznimno vrijednom namirnicom zbog bogatstva vitamina, minerala i antioksidansa te njegovog učinka na „čišćenje organizma“.

Tijelo kao motor uma

Tesla je tijelo promatrao kao mehanizam koji pokreće um, pa je inzistirao na „čistom gorivu“ koje omogućuje maksimalnu učinkovitost. Vjerovao je da jasnoća misli ovisi o lakoći probave, zbog čega je izbjegavao obilne obroke.

Njegov pristup danas podsjeća na moderne trendove poput povremenog posta i suvremenih preporuka o zdravoj prehrani, iako ih je prakticirao još krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Kako je izgledao njegov dnevni jelovnik

Dan je započinjao jednostavnim doručkom koji se sastojao od kuhanih bjelanjaka i čaše mlijeka. Žumanjke je smatrao „preteškima“, dok je mlijeko opisivao kao najpotpuniju prirodnu hranu koja pruža snagu i vitalnost.

Ručak je najčešće preskakao, stvarajući razmak od oko dvanaest sati između obroka. Večera je bila lagana, ali hranjiva, najčešće u obliku tople juhe od celera uz dodatak krumpira ili drugog korjenastog povrća. Povremeno bi konzumirao male količine nemasne piletine ili ribe.

Izbjegavao je bogate umake i jako začinjena jela jer je smatrao da takva hrana troši energiju na probavu umjesto da je oslobađa za mentalni rad.

Jednostavan završetak dana – jedna jabuka

Dan bi često završavao jednom jabukom, koju je smatrao najčišćim oblikom prirodnog šećera. Za razliku od složenih deserata, voće je za njega predstavljalo jednostavan, funkcionalan i dovoljan izvor energije.

Može li se danas jesti kao Tesla?

Na temelju njegovih prehrambenih načela, jedan američki nutricionist pokušao je rekonstruirati jelovnik koji bi odgovarao Teslinim pravilima. Takav obrok, iako skroman, prema današnjim standardima dobiva visoke ocjene zbog svoje nutritivne vrijednosti.

Za doručak se preporučuju tri svježa jaja, pri čemu se koriste samo bjelanjci koji se kuhaju do čvrstoće, uz čašu punomasnog mlijeka. Večera se sastoji od jednostavne juhe pripremljene od vode ili povrtnog temeljca, celera i krumpira, koji se kuhaju oko 15 minuta, uz mogućnost dodavanja manjeg komada pilećih prsa. Na kraju dana – jedna jabuka.

Iako ovakav način prehrane možda ne nudi raskoš okusa, jasno odražava filozofiju čovjeka kojem je napredak čovječanstva bio važniji od osobnog užitka – disciplinu, jednostavnost i fokus na ono što je doista bitno.