Ono što se smatralo beznačajnim bakrenim šilom sada se pokazalo kao revolucionaran alat – najranija poznata rotacijska metalna bušilica, stara više od pet tisuća godina.

Predmet o kojem je riječ iskopan je još 1920-ih godina na groblju u Badariju, u Gornjem Egiptu, a od tada se čuva u Muzeju arheologije i antropologije Sveučilišta u Cambridgeu. Dug svega 63 milimetra i težak oko 1,5 grama, u muzejskim je zapisima bio opisan tek kao „malo bakreno šilo, s kožnim remenom omotanim oko njega“.

Gotovo cijelo stoljeće taj je artefakt prolazio nezapaženo – sve dok ga tim istraživača sa University of Newcastle i Academy of Fine Arts Vienna nije ponovno uzeo u ruke, piše Indy100.

Znanstvenici otkrili što se dogodi s mozgom nakon smrti: 'Cijeli proces može trajati satima'

Tragovi koji su promijenili sve

Pod detaljnim uvećanjem, znanstvenici su uočili tragove koji nisu odgovarali običnom šilu. Na površini metala vidljive su fine pruge, zaobljeni rubovi i blaga zakrivljenost na radnom vrhu – sve karakteristike koje upućuju na rotacijsko gibanje, a ne na jednostavno probijanje materijala.

Dodatno otkriće bile su i šest zavojnica iznimno krhke kože omotane oko predmeta. Istraživači vjeruju da je riječ o ostatku tetive luka, što jasno ukazuje na upotrebu tzv. bušilice s lukom – alata kod kojeg se tetiva pomiče naprijed-natrag kako bi se osovina brzo vrtjela.

Takva tehnologija omogućuje znatno brže i preciznije bušenje u drvu, kamenu ili perlama u odnosu na ručno guranje ili uvrtanje alata.

Tehnologija ispred svog vremena

Bušilice s lukom poznate su iz kasnijih razdoblja egipatske povijesti, no ovo otkriće pokazuje da su Egipćani takvu tehnologiju koristili već u predinastičkom razdoblju, krajem četvrtog tisućljeća prije Krista – više od dvije tisuće godina ranije nego što se dosad pretpostavljalo.

To znači da su egipatski obrtnici savladali pouzdano rotacijsko bušenje mnogo prije nego što su nastali neki od najpoznatijih artefakata njihove civilizacije.

Ugledni doktor otkrio pravi razlog zašto se svi dižemo točno u 3 ujutro: 'Jeste li primijetili razlog?'

Što kažu stručnjaci?

Glavni autor istraživanja, dr. Martin Odler, gostujući suradnik na Školi za povijest, klasiku i arheologiju Sveučilišta Newcastle, ističe širi značaj otkrića:

„Stari Egipćani poznati su po kamenim hramovima, oslikanim grobnicama i blistavom nakitu, ali iza tih postignuća stajale su praktične, svakodnevne tehnologije koje rijetko preživljavaju u arheološkim zapisima. Jedna od najvažnijih bila je svrdlo – alat koji je omogućio izradu namještaja, perli i ukrasa.“

Dodaje da nova analiza pruža snažne dokaze kako je upravo ovaj predmet korišten kao lučna bušilica, daleko učinkovitija od jednostavnih ručnih alata.

Neobičan metal i tragovi trgovačkih mreža

Tim je proveo i kemijsku analizu pomoću prijenosne rendgenske fluorescencije (pXRF), koja je otkrila da predmet nije izrađen od običnog bakra.

Koautor istraživanja, Jiří Kmošek, pojasnio je sastav legure:

„Bušilica sadrži arsen i nikal, uz značajne količine olova i srebra. Takva kombinacija daje tvrđi i vizualno prepoznatljiv metal u odnosu na čisti bakar.“

Prema njegovim riječima, prisutnost srebra i olova mogla bi upućivati na namjerne metalurške izbore, ali i na šire mreže razmjene materijala i znanja koje su povezivale Egipat s drugim dijelovima istočnog Mediterana već u četvrtom tisućljeću prije Krista.

Velika otkrića ponekad su već u muzeju

Ovo istraživanje još jednom potvrđuje da revolucionarna otkrića ne moraju uvijek dolaziti s novih iskapanja. Ponekad se nalaze pred našim očima – skrivena u muzejskim zbirkama, čekajući da ih netko pogleda drugim očima.

Mali komad bakra iz Badarija tako je postao ključni dokaz da su drevni Egipćani bili tehnološki daleko napredniji nego što smo im to dosad priznavali.