Platforma Halo, inspektore upozorila je na zabrinjavajući trend u trgovinama: najviše ne poskupljuju premium proizvodi, nego upravo najjeftinije robne marke koje građani najčešće biraju kako bi uštedjeli. Riječ je o tihoj promjeni cjenovne politike koja najviše pogađa potrošače koji već sada pažljivo važu svaki euro pri kupnji osnovnih namirnica.

"POSLIJE SHRINKFLACIJE STIGLA NAM JE I CHEAPFLACIJA… EVO ŠTO TO ZNAČI! Sve češće nas pitate u svezi novih primjera zakidanja potrošača, promjene kvalitete proizvoda, smanjenju broja ili zapošljavanju stranog, jeftinijeg osoblja u restoranima i hotelima: „Pa što nam to rade?“

Ako niste znali, takva najnovija vrsta novog "trenda" u trgovini, turizmu, ugostiteljstvu...zove se „cheapflacija“. Engleska riječ cheapflation (hrv. čipflacija) je zapravo ekonomski fenomen koji se manifestira na dva ključna načina. S time kako oba izravno štete kupcima s nižim primanjima", počeli su svoju objavu.

Rastu brže nego premium proizvodi

"Naime, kao što ste i sami primijetili, cijene najpovoljnijih robnih marki (tzv. "budget" brendovi) u posljednje vrijeme rastu znatno brže nego cijene premium proizvoda. To se događa jer trgovci na skupljim proizvodima imaju veće marže koje mogu smanjiti da bi ublažili inflaciju, dok kod najjeftinijih proizvoda to nije moguće pa se svaki trošak odmah prebacuje na potrošača.

Znanstvenici vrlo zabrinuti: Najopasniji supervulkan na svijetu mogo bi eruptirati?

K tome, proizvođači zamjenjuju kvalitetne sastojke jeftinijim alternativama kako bi zadržali istu prodajnu cijenu. Primjerice, umjesto maslaca koristi se palmino ulje ili se smanjuje postotak mesa u prerađevinama. Zašto je cheapflation neprihvatljiv i opasan za potrošače? Ljudi s niskim primanjima nemaju kamo "prijeći" jer već kupuju najjeftinije opcije, dok bogatiji mogu uštedjeti prelaskom s „premium“ na standardne brendove.

Pri tome, potrošač s niskim primanjima plaća isti iznos (ili čak više) za proizvod koji je nutritivno siromašniji ili lošije izrade, što je zapravo "skriveni" oblik inflacije. A sve to u konačnici dovodi do sve većeg broja oboljelih od raznih kroničnih nezaraznih bolesti koje pak onda opterećuju državnu riznicu zbog izdvajanja za zdravstvenu skrb", dodaju.

Trend je vidljiv i u turizmu

"Osim u trgovinama, trend je vidljiv i u turizmu i ugostiteljstvu. Prema najnovijim istraživanjima, 66% građana smatra da za istu cijenu dobivaju lošiji smještaj ili manje vrijedne turističke usluge nego ranije. To se može vidjeti i u području organizacije raznih „terenskih nastava“ u školama, maturalnih putovanja i školskih izleta. Djeca dobiju manje i lošije, a roditelji plaćaju skuplje.

Liječnici upozoravaju na hit salatu: 'To je jedan od rizičnijih proizvoda'

Pojam cheapflacije često se može primijeniti i u kvaliteti i broju osoblja u restoranima i hotelima, gdje sve više radi jeftina strana nedovoljno kvalitetna i obrazovana radna snaga, uz istovremeno povećanje cijena usluga, što izravno utječe na iskustvo korisnika. Jeste li i vi postali „žrtva“ cheapflacije? Što ste doživjeli? Imate li primjer? Kako se to odražava na vaš kućni budžet? Ima li uopće morala u trgovini 21. stoljeća?", zaključili su.