Liječnica upozorava zašto nikada ne bi trebali 'guglati' simptome: 'Neki pojmovi mogu pobrkati dijagnoze'
No upravo ta navika, koja se čini bezazlenom i praktičnom, prema riječima liječnice iz britanskog zdravstvenog sustava može dovesti do pogrešnih zaključaka, odgođenog liječenja i ozbiljne anksioznosti. Upozorenje stiže iz prve ruke – od liječnice koja svakodnevno radi s pacijentima.
Dr. Raj Arora, liječnica obiteljske medicine koja radi za britanski NHS, ističe da internetske tražilice ne mogu pružiti cjelovitu sliku zdravstvenog stanja.
Iako razumije zašto ljudi žele brzo provjeriti što im se događa, naglašava da većina pritom ponavlja istu, ključnu pogrešku – previše vjeruju algoritmima, a premalo kontekstu.
NASA upozorava: Tisuće ubojica kruže blizu Zemlje, a nemamo sustav spreman za obranu
“Google ne vidi ono što vidi liječnik”
U videu objavljenom na TikToku dr. Arora otvoreno poručuje: “Reći ću vam da ne guglate svoje simptome, ali budimo iskreni – svejedno ćete to učiniti. Zato razgovarajmo o tome kako to učiniti na siguran način.”
Objašnjava da Google, osobito kada koristi sažetke temeljene na umjetnoj inteligenciji, donosi zaključke isključivo na temelju riječi koje korisnik upiše. Ne uzima u obzir govor tijela, opće stanje, način na koji se osoba osjeća niti kliničku povijest.
Rezultat toga su dijagnoze koje mogu zvučati ozbiljno, ali su često – kako kaže – potpuno netočne.
Pogrešne dijagnoze i nepotreban strah
“Na temelju nekoliko pojmova može se pojaviti niz mogućih dijagnoza – neke relevantne, a neke potpuno pogrešne. U većini slučajeva, one su netočne”, upozorava liječnica.
Poseban problem vidi u psihološkom učinku samodijagnoze. Ljudi se počnu brinuti zbog simptoma koji nemaju nikakve veze s njihovim stvarnim zdravstvenim stanjem, što dovodi do nepotrebnog stresa, tjeskobe i straha od najgorih scenarija.
Odgađanje liječenja kao ozbiljna posljedica
Osim mentalnog opterećenja, oslanjanje na internet može imati i konkretne zdravstvene posljedice. Ako osoba povjeruje da je riječ o nečemu bezazlenom – ili obrnuto, da je stanje beznadno – može odgoditi odlazak liječniku, čime se gubi dragocjeno vrijeme za pravodobno liječenje.
Dr. Arora savjetuje da se informacije pronađene na internetu mogu spomenuti liječniku, ali nikada ne smiju zamijeniti stručnu procjenu.
@drrajarora Before you go googling your symptoms… watch this‼️🚨 Google is great for restaurant recommendations but maybe not health checks 😳 let me explain why!! #google #symptoms #HealthAnxiety #GPAdvice #ai ♬ original sound - Dr Raj Arora
Što učiniti dok čekate pregled?
Svjesna je da se na pregled ponekad čeka dulje nego što bi pacijenti željeli. U takvim situacijama preporučuje jednostavno, ali korisno rješenje – vođenje dnevnika simptoma.
Bilježenje kada se simptomi pojavljuju, koliko traju i kako se mijenjaju može liječniku pružiti vrijedne informacije i olakšati postavljanje točne dijagnoze.
Što o svemu kaže Google?
I sam Google jasno navodi da su rezultati pretrage simptoma isključivo informativni te da nisu namijenjeni postavljanju dijagnoze ili određivanju terapije.
Na zabrinutost da sažeci temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogu davati netočne zdravstvene savjete, tvrtka je reagirala izjavom za Mirror:
“Značajno ulažemo u kvalitetu sažetaka umjetne inteligencije, posebno za teme poput zdravlja, i velika većina njih pruža točne informacije.”
Kako funkcionira pregled u praksi?
Ambulante obiteljske medicine nude preglede kod različitih zdravstvenih stručnjaka – liječnika, medicinskih sestara, kliničkih farmaceuta ili fizioterapeuta – ovisno o prirodi problema. Pregledi se mogu obaviti osobno, telefonski ili online, a prilikom naručivanja osoblje procjenjuje hitnost i upućuje pacijenta najprikladnijem stručnjaku.
