Održavanje čistoće u kuhinji za većinu je kućanstava prioritet. Radne površine se redovito dezinficiraju, sudoper se temeljito pere, a ostaci hrane iz hladnjaka bacaju na vrijeme. Sigurnost u pripremi hrane jednako je važna kao i okus i nutritivna vrijednost obroka.

Ipak, unatoč trudu, pojedine svakodnevne navike i uobičajeni kuhinjski predmeti mogu povećati rizik od bolesti koje se prenose hranom, ali i drugih zdravstvenih problema. Kako prenosi EatingWell, stručnjakinja za sigurnost hrane Chamali Kodikara, voditeljica Odjela za sigurnost i upravljanje kvalitetom hrane pri Institutu tehnologa hrane, upozorava na nekoliko čestih kuhinjskih pomagala koja mogu predstavljati problem te predlaže sigurnije alternative.

Oštećeno neljepljivo posuđe: Kada je vrijeme za zamjenu

Posuđe s neljepljivim premazom u pravilu je sigurno ako se koristi pravilno. No čim se površina izgrebe ili počne ljuštiti, situacija se mijenja.

„Kada se neljepljivi premazi izgrebu ili pregriju, mogu se početi razgrađivati, pa je veća vjerojatnost da kemikalije ili sitne čestice prijeđu u hranu“, objašnjava Kodikara. Dodaje kako su istraživanja pokazala da nepravilna uporaba ili oštećenja mogu ubrzati razgradnju premaza, osobito pri visokim temperaturama.

Vrijeme je za zamjenu tave kada je površina vidljivo oštećena, kada se premaz ljušti ili kada hrana više ne klizi po površini tijekom pripreme. Kao sigurnije opcije Kodikara preporučuje keramičko posuđe, nehrđajući čelik ili lijevano željezo. Ako se ipak odlučite za novo neljepljivo posuđe, savjetuje korištenje umjerenih temperatura i izbjegavanje zagrijavanja prazne posude kako bi se produžio vijek trajanja premaza.

Plastične posude: Praktične, ali potencijalno rizične

Plastične posude za čuvanje hrane široko su rasprostranjene zbog svoje praktičnosti, no mogu ispuštati mikro- i nanočestice plastike u hranu, osobito pri zagrijavanju.

„Često podgrijavanje, korištenje u mikrovalnoj pećnici ili dugotrajna uporaba plastike u kontaktu s hranom može povećati oslobađanje aditiva ili tvari nastalih razgradnjom materijala, osobito u prisutnosti topline i masti“, navodi Kodikara.

Ističe da toplina ubrzava taj proces, ali i dugotrajno čuvanje hrane u plastici, bilo na sobnoj temperaturi ili u hladnjaku, može povećati izloženost. Ako želite smanjiti rizik, bacite posude koje su deformirane, napuknute, promijenile boju ili su više puta bile izložene visokim temperaturama. Kao sigurnije alternative preporučuju se staklene posude, nehrđajući čelik ili silikon prehrambene kvalitete, osobito za podgrijavanje i dugotrajno skladištenje hrane.

Istrošene daske za rezanje: Tihi rezervoar bakterija

S vremenom se s plastičnih dasaka za rezanje mogu odvajati sitne čestice koje završavaju u hrani, no ni drvene daske koje su jako istrošene nisu bez rizika.

„Duboki rezovi i žljebovi na daskama za rezanje, bilo plastičnim ili drvenim, mogu zadržavati bakterije i otežati temeljito čišćenje“, upozorava Kodikara.

Takve površine mogu postati rezervoar patogena i povećati rizik od unakrsne kontaminacije između sirovih i gotovih namirnica. Ako daska ima duboke ureze, vidljiva oštećenja ili zadržava neugodne mirise i nakon pranja, vrijeme je za zamjenu.

Kako bi se smanjio rizik od unakrsne kontaminacije, preporučuje se korištenje jedne daske za sirovo meso, ribu i plodove mora, a druge za povrće i već pripremljenu hranu. Nakon svake uporabe dasku treba temeljito oprati i po potrebi dezinficirati.

Spužve: Najprljaviji predmet u kuhinji

Iako redovito peremo posuđe i brišemo radne površine, kuhinjske spužve mogu biti leglo patogenih bakterija. Istraživanja pokazuju da se mikroorganizmi u njima mogu zadržati dulje od tjedan dana.

„Njihova vlažna i topla struktura idealna je za brzo razmnožavanje mikroorganizama i olakšava prijenos bakterija na ruke, posuđe i radne površine“, objašnjava Kodikara.

Preporuka je da se spužve svakodnevno dezinficiraju ili zamjenjuju najmanje jednom tjedno kako bi se smanjio rizik od širenja mikroba.

Kuhinjske krpe: Vlažnost pogoduje razvoju bakterija

Čak i ako umjesto papirnatih ubrusa koristite kuhinjske krpe, one mogu postati izvor problema ako se ne peru pravilno. Poseban rizik nastaje ako ostaju vlažne ili se koriste više puta bez pranja.

„Perite ih na višim temperaturama i birajte materijale koji se brzo suše kako biste ograničili rast bakterija“, savjetuje Kodikara. Krpe je potrebno dobro iscijediti i ostaviti da se potpuno osuše između korištenja kako bi se spriječilo nakupljanje mikroorganizama.

Redovito održavanje je ključno

Stručnjakinja naglašava da nije nužno odmah izbaciti sav navedeni pribor iz kuhinje, ali je presudno redovito i pravilno održavanje. Istrošene daske i oštećene tave treba zamijeniti čim se pojave znakovi habanja, razmisliti o prelasku s plastike na staklo, a spužve i krpe prati, dezinficirati ili mijenjati na vrijeme.

Na taj način moguće je držati bakterije pod kontrolom i smanjiti rizik od bolesti koje se prenose hranom, čuvajući zdravlje cijele obitelji.