Tijekom duge povijesti života na Zemlji, planet su više puta pogađali valovi masovnih izumiranja koji su iz temelja mijenjali tijek evolucije. Najpoznatiji među njima dogodio se prije 66 milijuna godina, kada su nestali neptičji dinosauri. No znanstvenici sada upozoravaju da bi jedno još starije i potencijalno razornije izumiranje moglo biti zanemareno.

Nova studija sugerira da je oko 550 milijuna godina unatrag došlo do događaja koji bi mogao predstavljati prvo veliko masovno izumiranje u povijesti Zemlje – i to znatno intenzivnije nego što se dosad pretpostavljalo.

Nagli pad života prije 550 milijuna godina

Fosilni zapisi pokazuju oštar pad bioraznolikosti upravo u tom razdoblju. Prije tog događaja, dijelovima oceana dominirali su relativno složeni, mekotjelesni organizmi koji su izgledom podsjećali na biljke, iako su zapravo bili rani oblici životinja.

Nakon toga uslijedila je nagla promjena: te organizme, poznate kao edijakarska biota, zamijenili su jednostavniji oblici života. Taj prijelaz poznat je kao Kotlin Crisis.

Iako su znanstvenici već ranije znali da je taj događaj bio obilježen gubitkom bioraznolikosti, smatralo se da razina izumiranja nije bila dovoljno visoka da bi se formalno klasificirala kao masovno izumiranje.

Novi podaci mijenjaju sliku: nestalo čak 80 posto vrsta

Prema novom istraživanju, situacija bi mogla biti znatno dramatičnija. Autori studije procjenjuju da je tijekom te krize nestalo oko 80 posto tadašnje faune, čime bi ovaj događaj zadovoljio kriterije za masovno izumiranje.

Općenito, masovno izumiranje definira se kao razdoblje u kojem u relativno kratkom vremenu nestane najmanje 75 posto svih vrsta na Zemlji. Do sada je u fosilnim zapisima prepoznato pet takvih velikih događaja, od kojih je najraniji kasnoordovicijsko izumiranje prije oko 445 milijuna godina.

Neki znanstvenici smatraju da se danas nalazimo u ranoj fazi šestog masovnog izumiranja, uzrokovanog ljudskim djelovanjem, poput uništavanja staništa, onečišćenja i klimatskih promjena. Međutim, ova nova otkrića mogla bi promijeniti način na koji brojimo takve događaje u povijesti Zemlje.

Ključni dokazi pronađeni u Kanadi

Autori studije svoje zaključke temelje na iznimno dobro očuvanim fosilima pronađenima na lokalitetu Inner Meadow u kanadskoj pokrajini Newfoundland. Fosili su sačuvani u slojevima drevnog pepela, što je omogućilo detaljno proučavanje tadašnjih organizama.

Jedan od autora istraživanja, Duncan McIlroy, profesor paleobiologije na Memorial University of Newfoundland, istaknuo je: „Ozbiljnost izumiranja tijekom Kotlin krize mnogo je veća nego što smo ranije mislili.“

Nalazi sugeriraju da je edijakarska biota bila znatno složenija nego što se dosad pretpostavljalo, što dodatno naglašava razmjere gubitka života u tom razdoblju.

Nova interpretacija ranog razvoja života

Znanstvenici su dosad smatrali da se edijakarsko razdoblje može podijeliti u tri faze. Prva je bila Avalon skupina, između 575 i 560 milijuna godina, obilježena neobičnim organizmima fraktalnog izgleda poznatima kao rangeomorfi, koji su živjeli u dubokim i tamnim oceanskim vodama.

Nakon toga uslijedila je White Sea skupina, između 560 i 550 milijuna godina, koja predstavlja svojevrsno zlatno doba edijakarskog života u plićim morima, uključujući rane pretke životinja poput Dickinsonije i Kimberelle.

Treća faza, poznata kao Nama skupina, trajala je od 550 do 538 milijuna godina i obilježena je padom raznolikosti, nakon čega je uslijedila dramatična promjena – masovno izumiranje koje je otvorilo put Cambrian explosion, najvećem evolucijskom „procvatu“ u povijesti Zemlje.

Fosili koji pomiču granice znanja

Novo istraživanje pokazuje da su fosili tipa Avalon pronađeni na lokalitetu Inner Meadow čak 13 milijuna godina mlađi od drugih sličnih nalaza u regiji.

To zamagljuje granicu između Avalon i White Sea faze te sugerira da su organizmi iz Avalon skupine preživjeli oko 10 milijuna godina dulje nego što se mislilo. Ako je to točno, znači da nisu nestali u manjem izumiranju, već upravo tijekom Kotlin krize.

Takva interpretacija podrazumijeva da je val izumiranja prije 550 milijuna godina zahvatio mnogo veći broj vrsta nego što se ranije pretpostavljalo.

McIlroy dodatno objašnjava: „Fosilni zapisi ranih edijakarskih zajednica neobični su jer je stopa izumiranja u najranijim biotama gotovo nula, pa Kotlin kriza nije dio postupnog izumiranja kakvo vidimo kasnije. Nevjerojatno je pomisliti da organizmi iz Inner Meadowa neposredno prethode prvom velikom izumiranju i da je došlo do tako velikog gubitka raznolikosti u razdoblju kada je stabilnost bila pravilo, a srodnici današnjih životinjskih skupina tek su se pojavili.“

Misterij uzroka i dalje bez odgovora

Unatoč novim spoznajama, uzrok Kotlin krize i dalje ostaje nepoznat. U drugim slučajevima masovnih izumiranja, glavni krivci često su bili veliki okolišni šokovi poput snažnih vulkanskih erupcija ili udara asteroida.

U ovom slučaju, međutim, znanstvenici još nisu identificirali jasan uzrok. Kako bi riješili tu zagonetku, nastavit će potragu za novim dokazima skrivenima u stijenama diljem svijeta.

Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Geology, a njezini rezultati mogli bi značajno promijeniti razumijevanje najranijih poglavlja života na Zemlji.