Ispod golemog ledenog pokrivača Grenlanda odvija se neobičan i do sada slabo shvaćen proces koji bi mogao pomoći znanstvenicima da preciznije objasne kako se ovaj masivni ledeni sustav mijenja i topi. Kako piše BBC Science Focus, duboko ispod površine led se ne ponaša onako kako bismo očekivali – već se polako kreće i stvara strukture nalik stupovima i vrtlozima, prizor koji jedan znanstvenik slikovito opisuje kao „lonac ključale tjestenine“.

Led koji se ponaša poput tekućine

Ove neobične formacije prvi su put uočene još 2014. godine pomoću radarskog snimanja, no njihovo podrijetlo dugo je ostalo nerazjašnjeno. Tek najnovija istraživanja upućuju na to da je riječ o termalnoj konvekciji, procesu u kojem se topliji dijelovi materijala podižu, dok se hladniji spuštaju, stvarajući spor, kružni tok.

„Obično razmišljamo o ledu kao o čvrstom i nepomičnom materijalu“, izjavio je Andreas Born. „Zato je otkriće da dijelovi ledenog pokrivača prolaze kroz konvekciju, gotovo poput lonca ključale tjestenine, zaista fascinantno.“

Kako nastaju neobični “stupovi” u dubini leda

Znanstvenici smatraju da se ove strukture formiraju tijekom tisuća godina, pod utjecajem topline koja dolazi iz unutrašnjosti Zemlje. Iako takva ideja na prvi pogled djeluje nelogično, fizikalno je moguća jer je led, unatoč tome što je u čvrstom stanju, znatno „mekši“ nego što se čini.

Kako bi provjerili tu hipotezu, istraživači su izradili digitalni model ledenog pokrivača Grenlanda koristeći istu vrstu simulacija kakve se primjenjuju u proučavanju kretanja Zemljina plašta. Kada su u model unijeli parametre poput debljine i strukture leda, simulacija je počela prikazivati uzlazne stupove i vrtloge koji nalikuju onima stvarno zabilježenima ispod Grenlanda.

Zašto je ovo otkriće ključno

Ovo otkriće ima važne implikacije za razumijevanje klimatskih promjena. Grenlandski ledeni pokrivač prostire se na više od 1,7 milijuna četvornih kilometara, a njegovo potpuno topljenje moglo bi podići razinu mora za više od sedam metara.

Istodobno, istraživanja pokazuju da se proces topljenja ubrzava, pri čemu je količina otopljene vode višestruko porasla u posljednjim desetljećima. „Grenland danas bilježi češće i intenzivnije epizode ekstremnog topljenja nego ranije“, upozoravaju znanstvenici.

Led osjetljiviji nego što se mislilo

Jedan od ključnih zaključaka studije jest da je led vjerojatno mekši i osjetljiviji na pritisak nego što se ranije pretpostavljalo. To je od presudne važnosti jer bolje razumijevanje ponašanja leda omogućuje preciznije prognoze o brzini topljenja ledenih pokrivača i njihovom utjecaju na porast razine mora.

Razlog za zabrinutost, ali ne i za paniku

Unatoč dramatičnim prizorima koji podsjećaju na “ključanje”, istraživači naglašavaju da same ove strukture ne znače nužno da će se Grenland topiti brže nego što se već predviđa.

„Ove strukture više nalikuju fosilima prošlih klimatskih uvjeta – ostatku debljeg, hladnijeg i stabilnijeg leda iz ledenog doba“, objašnjavaju autori istraživanja.

Priroda i dalje skriva iznenađenja

Na kraju, znanstvenici ističu kako ovakva otkrića pokazuju koliko još uvijek ne znamo o procesima koji oblikuju naš planet. Svako novo saznanje pridonosi boljem razumijevanju budućnosti klimatskih promjena, ali ujedno potiče i divljenje prema kompleksnosti prirode koja nas neprestano iznenađuje.