Iako čovječanstvo stoljećima istražuje naš planet, oceani i dalje skrivaju brojne tajne. Prema procjenama, istraženo je tek oko pet posto svjetskih mora, što dovoljno govori o tome koliko je podvodni svijet još uvijek nepoznat.

A ako vas današnji oceani ponekad plaše, novo znanstveno otkriće moglo bi dodatno raspiriti maštu. Naime, istraživači su pronašli dokaze da su morima nekoć plivale goleme hobotnice nalik legendarnom Krakenu.

Legenda koja stoljećima fascinira

Kraken potječe iz skandinavskog folklora, gdje je stoljećima bio opisan kao golemo morsko čudovište sposobno uništiti čitave brodove. Mornari su ga se bojali, a priče o njemu prenosile su se generacijama.

Kada bolje razmislimo, lignje i hobotnice i danas djeluju pomalo nestvarno. Njihov neobičan izgled, brojni krakovi i inteligencija lako su mogli potaknuti nastanak takvih priča.

Nije stoga nemoguće da su drevni pomorci inspiraciju pronašli u stvarnim, golemim glavonošcima koji su nekoć obitavali u dubinama.

Fosili stari desecima milijuna godina

Novo istraživanje, objavljeno 23. travnja u časopisu American Association for the Advancement of Science, otkriva da su divovski glavonošci naseljavali oceane tijekom razdoblja krede.

Glavonošci su skupina morskih životinja koja obuhvaća hobotnice, lignje, sipe, nautiluse i njihove srodnike. Naziv dolazi iz grčkog jezika i doslovno znači "glava-noga", što savršeno opisuje njihovu anatomiju, s očima smještenima neposredno iznad brojnih krakova.

Razdoblje krede započelo je prije 145 milijuna godina, a završilo prije 66 milijuna godina, neposredno nakon jure.

Pravi divovi prapovijesnih mora

Istraživači navode kako je ova golema životinja "imala jednu od najvećih tjelesnih veličina među svim organizmima u oceanima krede".

Procjenjuje se da je dosezala duljinu od čak 19 metara, odnosno 62 stope. Kao vrhunski predator, zauzimala je sam vrh hranidbenog lanca i dominirala tadašnjim morima.

Takva veličina i snaga bez sumnje su je činile jednim od najimpresivnijih stanovnika prapovijesnih oceana.

Dvije vrste i neobični tragovi na čeljustima

Znanstvenici su proučavali uzorke trošenja na fosiliziranim čeljustima te identificirali dvije glavne vrste perajatih hobotnica.

Analiza je otkrila fascinantne detalje o njihovu načinu života i prehrani.

Iako su ove životinje živjele mnogo prije nastanka legendi o Krakenu, autori studije ističu da bi se njihovi kasnokredni srodnici savršeno uklopili u opis mitskog čudovišta.

Lovile su morske reptile

"Uzorci trošenja na njihovim čeljustima sugeriraju da su ove hobotnice lovile velike reptile koji su tada živjeli, uključujući pleziosaure i mosasaure", napisala je urednica Sacha Vignieri.

Dodala je i kako asimetrija u trošenju čeljusti upućuje na moguće asimetrično ponašanje.

"Autori to tumače kao pokazatelj složenog razvoja mozga i potencijalno visoke inteligencije", istaknula je Vignieri.

Inteligentni morski divovi

Drugim riječima, prapovijesni oceani nekoć su bili dom golemim hobotnicama s moćnim čeljustima, razvijenim mozgom i impresivnim lovačkim sposobnostima.

Iako nisu izravna inspiracija za legendu o Krakenu, teško je ne povući paralelu između ovih stvarnih divova i mitskog čudovišta koje je stoljećima plašilo mornare.

Otkriće još jednom potvrđuje koliko su oceani, i današnji i drevni, puni fascinantnih misterija koje tek trebamo potpuno razumjeti.