U Kaspijskom moru pojavio se novi otok: Znanstvenici otkrili neobičan fenomen s njim

U sjevernom dijelu Kaspijskog mora pojavio se novi otok, što su tijekom nedavne istraživačke ekspedicije potvrdili ruski znanstvenici. Iako novonastalo kopno još uvijek nema službeno ime, njegovo pojavljivanje izazvalo je veliko zanimanje znanstvene zajednice jer predstavlja još jedan dokaz promjena koje se događaju u okolišu najvećeg zatvorenog vodenog tijela na svijetu.
Prema izvješću ruske državne novinske agencije TASS, novi se otok nalazi oko 30 kilometara jugozapadno od otoka Mali Žemčužni. Riječ je o ravnoj površini koja je djelomično vlažna i prekrivena pješčanim grebenima, a trenutno se uzdiže svega nekoliko centimetara iznad razine mora.
Znanstvenici tvrde da je uzrok pad razine mora
Ruski istraživači smatraju da je nastanak otoka izravno povezan s padom razine Kaspijskog mora. Stepan Podoljako, viši istraživač s Instituta za oceanologiju „P. P. Širšov“ Ruske akademije znanosti, koji je sudjelovao u ekspediciji, izjavio je za Live Science kako je riječ o prirodnom procesu koji se povremeno događa u zatvorenim morskim sustavima.
„Pojava novih otoka u Kaspijskom moru povezana je s cikličkim procesima dugoročnih kolebanja razine ovih zatvorenih voda“, objasnio je Podoljako. Dodao je kako se plićaci koji tijekom pada razine mora izrone iz morskog dna nazivaju „awash“ otoci.
Kaspijsko more prostire se na oko 371 tisuću četvornih kilometara i smatra se najvećim zatvorenim vodenim tijelom na svijetu. Tijekom povijesti njegova je razina više puta značajno oscilirala. Podoljako podsjeća kako je razina mora znatno pala tijekom 1930-ih i 1970-ih godina, nakon čega je ponovno došlo do porasta, no od 2010. godine razina vode ponovno kontinuirano opada.
Klimatske promjene i tektonski pomaci dodatno pogoršavaju stanje
Prema riječima ruskog znanstvenika, jedan od glavnih razloga recentnog smanjenja razine mora jesu klimatske promjene koje utječu na povećano isparavanje vode. Uz klimatske čimbenike, važnu ulogu imaju i tektonski pomaci ispod morskog dna, koji također mogu uzrokovati promjene razine vode u Kaspijskom moru.
Prvi znakovi stvaranja novog otoka primijećeni su još u studenome 2024. godine na satelitskim snimkama. Tada je sloj pijeska i sedimenata probio površinu mora te se postupno počeo sušiti. Ipak, unatoč tim pokazateljima, tvrdnje o nastanku novog otoka ostale su predmet rasprava sve do posljednje istraživačke ekspedicije.
Tijekom istraživanja znanstveni tim uspio se dovoljno približiti otoku kako bi potvrdio njegovo postojanje. Međutim, zbog loših vremenskih uvjeta i izrazito plitke vode nisu se mogli iskrcati na kopno. Fotografije snimljene dronom ipak su omogućile znanstvenicima da procijene dimenzije otoka i utvrde neka njegova osnovna obilježja, no za detaljniju analizu bit će potrebna dodatna istraživanja.
Novo istraživanje planirano već iduće godine
Podoljako je najavio kako je novi posjet otoku planiran u drugoj polovici 2025. godine. Tada bi se moglo odlučivati i o službenom nazivu novog otoka.
Prema njegovim riječima, ime će ovisiti o tome hoće li znanstvenici na otoku pronaći neko posebno obilježje ili karakteristiku. Ako takvih posebnosti ne bude, postoji mogućnost da otok dobije ime po osobi koja je svojim znanstvenim ili kulturnim radom dala doprinos tom području.
Iako se trenutačno uzdiže svega nekoliko centimetara iznad površine mora, znanstvenici upozoravaju da bi se situacija mogla brzo promijeniti. Tijekom ljeta i jeseni očekuje se dodatno smanjenje dotoka riječnih voda u Kaspijsko more, što bi moglo dodatno sniziti razinu mora i povećati relativnu visinu novonastalog otoka.
Znak upozorenja za buduće promjene u okolišu
Pojava novog otoka u Kaspijskom moru još je jedan pokazatelj koliko prirodni sustavi osjetljivo reagiraju na klimatske promjene i druge okolišne procese. Znanstvenici upozoravaju da upravo ovakvi fenomeni mogu pomoći u razumijevanju dugoročnih posljedica koje promjene klime i geološki procesi ostavljaju na regionalne i globalne ekosustave.
Nastanak novog otoka zato nije samo geografska zanimljivost, nego i važan podsjetnik na ubrzane promjene koje se događaju u prirodi te na potrebu za kontinuiranim praćenjem stanja okoliša.