Dok brojna sela u Bosni i Hercegovini posljednjih godina bilježe odlazak mladog stanovništva i gašenje poljoprivrednih gospodarstava, u usorskom naselju Omanjska jedna poljoprivrednica dokazuje da se i u takvim okolnostima mogu uzgajati kulture koje se smatraju pravim svjetskim raritetima. Među njima se posebno ističe sorta koju mnogi nazivaju najskupljom paprikom na svijetu.

Vesna Bošnjak u svojim plastenicima uzgaja desetke neobičnih biljnih vrsta koje se rijetko mogu vidjeti na području Bosne i Hercegovine. Ipak, za sebe kaže da je više kolekcionarka nego klasična poljoprivrednica, a njezina impresivna zbirka egzotičnih kultura potvrđuje da ta tvrdnja nije pretjerana.

Na njezinu gospodarstvu danas raste između 70 i 80 sorti paprika te više od 230 različitih vrsta rajčica, a mnoge od njih potpuno su neuobičajene za ovo podneblje.

Paprika koja u svijetu vrijedi pravo bogatstvo

Najveću pozornost privlači južnoamerička sorta ahi čarapita (Aji Charapita), divlja peruanska paprika poznata po sitnim žutim plodovima i iznimno visokoj tržišnoj vrijednosti.

Prema dostupnim podacima, kilogram osušenog proizvoda na američkom tržištu može dosegnuti cijenu od čak 20.000 američkih dolara, zbog čega se često spominje kao jedna od najskupljih paprika na svijetu.

Riječ je o kulturi koja se ne cijeni samo zbog okusa. Zbog specifičnog izgleda i dekorativne vrijednosti često se koristi za ukrašavanje jela u najprestižnijim restoranima diljem svijeta.

„Trenutačno sadim zaperke najskuplje paprike na svijetu, ahi čarapite, divlje peruanske paprike sa sitnim žutim plodovima. Evo, ova je već zametnula“, ispričala je Vesna Bošnjak.

Ipak, unatoč velikoj vrijednosti koju ova sorta postiže na međunarodnom tržištu, njezina stvarnost na domaćem tržištu znatno je drukčija.

„Ona se koristi isključivo u dekorativne svrhe, jestiva je, naravno, ali u elitnim restoranima koristi se upravo na taj način. Nažalost, ja za nju nemam tržište po toj cijeni, što mi je jako žao. Inače se ne bih bavila ni malinama ni borovnicama“, rekla je poljoprivrednica.

Više od 230 vrsta rajčica i deseci rijetkih kultura

Osim paprika, na obiteljskom gospodarstvu u Omanjskoj uzgajaju se i brojne rijetke sorte rajčica koje se rijetko mogu pronaći na ovim prostorima.

Među njima su sorte poput Marokanske mente, Medvjeđe šape, Divovskog volovskog srca i Babuškine tajne, a sve one samo su dio kolekcije koju je Vesna godinama stvarala.

„Ne znam, ne bih mogla baš sve nabrojiti. Paprika ima između 70 i 80 sorti, rajčica sigurno više od 230. Više ih ni ne brojim. Volim egzotične sorte i volim imati svega pomalo, od začinskog bilja preko povrća do voća“, kaže Vesna.

Njezino gospodarstvo tako nije samo proizvodni pogon nego i svojevrsna zbirka biljnih rijetkosti, nastala iz ljubavi prema uzgoju i očuvanju različitih sorti.

Nedostatak radne snage natjerao ju je na smanjenje proizvodnje

Iako njezino gospodarstvo privlači pozornost zbog neobičnih kultura, svakodnevni život poljoprivrednika u tom dijelu Bosne i Hercegovine obilježen je ozbiljnim problemima.

Najveći među njima je kronični nedostatak radne snage. Zbog toga je Vesna bila prisiljena značajno smanjiti proizvodnju u odnosu na ranija razdoblja.

Nekada su četiri duluma zemljišta bila pod nasadima malina, no danas je proizvodnja prilagođena mogućnostima jedne obitelji.

„Prije je sve ovo bilo pod malinama. Četiri duluma bila su pod malinom, ali s obzirom na to da nema radne snage, ostalo je onoliko koliko možemo sami obraditi. Dva plastenika, jedan dulum malina, sto grmova borovnice te ove manje kulture koje uzgajamo uz njih i to je sve“, objašnjava.

Dodaje kako zbog postojećih okolnosti uopće ne razmišlja o ponovnom širenju proizvodnje jer bi bez dodatnih radnika takav posao bio neodrživ.

Prodaje na kućnom pragu, sajmovima i društvenim mrežama

Sve što proizvede i preradi, Vesna uglavnom prodaje izravno kupcima. Njezini proizvodi mogu se kupiti na kućnom pragu, na poljoprivrednim sajmovima te putem društvenih mreža.

Unatoč trudu i rezultatima koje postiže, smatra da domaći proizvođači imaju vrlo malo institucionalne potpore.

Posebno ju je pogodila situacija iz 2024. i 2025. godine, kada su vremenske nepogode uništile dva njezina plastenika.

„Nema seljak nikakvu podršku“

Kako navodi, nakon nastale štete nije dobila nikakvu odštetu niti pomoć lokalnih vlasti. Smatra da takav odnos prema poljoprivrednicima pokazuje koliko su domaći proizvođači prepušteni sami sebi.

„Seljak nema nikakvu podršku, ni mali ni veliki proizvođači, vrlo malo. Prije svega, nismo obeštećeni. Tijekom 2024. i 2025. godine uništena su mi dva plastenika. Općina nije proglasila ni elementarnu nepogodu, a kamoli da vas netko pita treba li vam neki oblik pomoći. Ne znam što bih više rekla“, poručila je ogorčeno Vesna Bošnjak u prilogu BHRT-a.

Unatoč svim problemima, nedostatku radne snage, izostanku institucionalne pomoći i štetama koje su joj nanijele vremenske nepogode, ova poljoprivrednica ne odustaje. Dok mnogi napuštaju sela i traže priliku negdje drugdje, ona se već priprema za preradu novog uroda svojih standardnih i egzotičnih kultura, nastavljajući graditi jedinstveno gospodarstvo koje skriva neke od najneobičnijih biljaka u regiji.

Izvor: prilog BHRT i izjave Vesne Bošnjak navedene u izvornom tekstu.