Jaja su jedna od najčešćih namirnica na svijetu, no malo tko se zapita zašto dolaze u toliko različitih boja. Dok većina ljudi pri kupnji bira između bijelih i smeđih jaja, u prirodi postoje i plava, pa čak i zelena jaja. Iza te raznolikosti krije se zanimljiva znanstvena priča koja seže stotinama milijuna godina unatrag.

Prirodna boja ljuske zapravo je bijela

Vanjski mineralizirani sloj ljuske jajeta sastoji se od kalcijeva karbonata kristaliziranog u obliku kalcita. Budući da je kalcit prirodno bijele boje, osnovna ili „zadana“ boja ljuske jajeta zapravo je bijela.

Unatoč tome, kokošja jaja mogu biti različitih nijansi i boja. Najčešća su smeđa, dok su plava znatno rjeđa. Razlog za to leži u pigmentima koji se dodaju tijekom formiranja jajeta.

Zašto su neka jaja smeđa?

Ključnu ulogu u nastanku smeđe boje ima pigment nazvan protoporfirin IX. Iako naziv zvuči neobično, riječ je o pigmentu koji je ljudima vrlo poznat jer upravo on daje crvenu boju našoj krvi.

Tijekom stvaranja jajeta kokošja maternica, odnosno žlijezda za stvaranje ljuske, ugrađuje taj pigment u ljusku. Količina dodanog pigmenta određuje koliko će jaje biti tamno. Što je više pigmenta, ljuska će biti tamnije smeđe boje. Ako ga je manje, jaje će imati svjetliju smeđu nijansu.

Na intenzitet obojenosti mogu utjecati i okolišni čimbenici te stres kojem je kokoš izložena.

Geni određuju boju jajeta

Hoće li kokoš uopće dodavati pigment tijekom stvaranja jajeta i u kojoj količini, određuju njezini geni. Drugim riječima, boja jajeta genetski je uvjetovana.

Postoji i jednostavno pravilo koje često vrijedi u praksi: bijele kokoši uglavnom nose bijela jaja, dok smeđe kokoši najčešće nose smeđa. Međutim, stručnjaci navode da je još pouzdaniji pokazatelj boje jajeta nešto što mnoge iznenadi – kokošje ušne resice.

Da, kokoši imaju ušne resice. Kokoši s bijelim ušnim resicama u pravilu nose bijela jaja.

Postoje i kokoši koje nose plava jaja

Još zanimljivija su plava jaja, koja doista postoje, iako njihova boja najčešće podsjeća na prigušenu sivkasto-plavu nijansu.

Jedna od najpoznatijih pasmina koja nosi plava jaja je Ameraucana. Ove kokoši poznate su po svojim karakterističnim „bradatim“ i pahuljastim licima, a pojavljuju se u osam različitih boja perja.

Njihova plava jaja rezultat su pigmenta nazvanog oocijanin, koji se ugrađuje u ljusku tijekom njezina formiranja.

Kako nastaju zelena jaja?

Priroda tu ne staje. Postoje i kokoši koje nose zelena jaja. Takve se kokoši često nazivaju „olive egger“.

Zelena jaja nastaju križanjem kokoši i pijetlova koji potječu iz linija koje nose smeđa i plava jaja. Kada se spoje geni za te dvije boje, pigmenti se miješaju i stvaraju zelenu nijansu ljuske.

Rezultat je neobična paleta boja koja podsjeća na maštovite ilustracije iz dječjih knjiga.

Jesu li smeđa jaja zdravija od bijelih?

Mnogi vjeruju da su smeđa jaja zdravija od bijelih, no za takvu tvrdnju nema znanstvenih dokaza.

Prema podacima koje navodi Michigan State University, ne postoje poznate zdravstvene prednosti povezane s određenom bojom ljuske jajeta. Drugim riječima, boja jajeta nema utjecaja na njegovu nutritivnu vrijednost.

Stoga je izbor između bijelih, smeđih ili plavih jaja uglavnom pitanje osobnih preferencija i estetike.

Šarena jaja povezuju današnje ptice s dinosaurima

Raznolikost boja jaja nije samo zanimljiv detalj moderne peradarske proizvodnje. Ona predstavlja i svojevrsni podsjetnik na drevno podrijetlo ptica.

Znanstveno istraživanje objavljeno 2017. godine pokazalo je da su jaja dinosaura također bila obojena i prošarana točkicama, baš poput jaja današnjih ptica. Primjeri takvih jaja datiraju čak 150 milijuna godina unatrag.

To otkriće dodatno potvrđuje blisku evolucijsku povezanost između ptica i njihovih davnih predaka, dinosaura.

Sljedeći put kada za doručak razbijete jaje, možda ćete ga promatrati drugačijim očima. Bez obzira na to je li bijelo, smeđe, plavo ili čak zeleno, njegova boja skriva fascinantnu priču o genetici, evoluciji i prirodnoj raznolikosti koja traje već milijunima godina.