Osim što su cijenjene zbog okusa, bogate su vitaminom C, mineralima, polifenolima i karotenoidima, odnosno spojevima koji imaju antioksidativna svojstva.

Ipak, kod određenog broja ljudi konzumacija breskvi može izazvati alergijsku reakciju. Prepoznavanje simptoma i razumijevanje uzroka važno je kako bi se na vrijeme reagiralo i izbjegle ozbiljnije posljedice.

Koliko je česta alergija na breskve?

Alergija na breskve smatra se jednom od češćih alergija na voće. Posebno je zastupljena u mediteranskim zemljama, gdje su breskve važan dio svakodnevne prehrane.

Prema stručnim objašnjenjima, alergija se može razviti na dva načina. Prvi je takozvana prava alergija na breskvu, koju uzrokuje reakcija imunološkog sustava na protein Pru p 3 prisutan u plodu.

Drugi oblik povezan je s alergijom na pelud breze. Kod osoba alergičnih na pelud može doći do unakrsne reakcije jer imunološki sustav prepoznaje sličnosti između proteina iz peludi i onih u breskvi. Takva reakcija naziva se oralni alergijski sindrom (OAS).

Prije odlaska u krevet stavite čašu riže u ormar: Ujutro ćete svjedočiti pravom malom čudu

Što je oralni alergijski sindrom?

Oralni alergijski sindrom predstavlja kontaktnu alergijsku reakciju koja nastaje kada sirovo voće ili povrće dođe u dodir sa sluznicom usta i grla.

Tijekom reakcije imunološki sustav pogrešno prepoznaje proteine iz breskve kao prijetnju te pokreće obrambeni odgovor.

Najveća koncentracija alergijskih proteina nalazi se upravo u kori ploda. Zbog toga mnogi ljudi koji imaju oralni alergijski sindrom mogu jesti oguljene breskve bez značajnijih tegoba.

Jedno istraživanje pokazalo je i da su simptomi bili znatno blaži kod osoba koje su konzumirale konzervirane breskve u usporedbi sa svježima.

Ako sumnjate na ozbiljniji oblik alergije, preporučuje se razgovor s liječnikom ili alergologom radi odgovarajuće dijagnostike.

Simptomi koji se mogu pojaviti već nakon nekoliko minuta

Intenzitet simptoma razlikuje se od osobe do osobe, a ovisi i o obliku u kojem je breskva konzumirana.

Najčešći simptomi uključuju:

svrbež, peckanje ili oticanje u ustima
oticanje usana, jezika, lica ili grla
začepljen nos, kihanje, piskanje ili otežano disanje
bolove u trbuhu, grčeve, povraćanje i proljev
anafilaksiju, odnosno tešku alergijsku reakciju koja može uzrokovati otežano disanje, nagli pad krvnog tlaka i gubitak svijesti.

Kod većine osoba simptomi se javljaju između pet i petnaest minuta nakon konzumacije svježih breskvi, ali reakcije se mogu pojaviti i nakon jedenja kuhanih ili prerađenih proizvoda od breskve.

Kod osoba koje imaju oralni alergijski sindrom simptomi su najčešće ograničeni na područje usta i grla.

Nije dovoljna samo voda: Stručnjaci upozoravaju što zapravo treba popiti nakon velikih vrućina i znojenja

Alergija i osjetljivost nisu isto

Iako se pojmovi alergija i osjetljivost često koriste kao sinonimi, riječ je o različitim reakcijama organizma.

Prava alergija na breskve povezana je s IgE antitijelima i simptomi se mogu pojaviti gotovo odmah nakon kontakta s alergenom.

S druge strane, osjetljivost na breskve povezuje se s IgG antitijelima, a simptomi se mogu razviti tek nekoliko sati ili čak nekoliko dana nakon konzumacije.

Kako se razlikuju simptomi?

Kod alergije na breskve najčešće se pojavljuju:

oticanje
svrbež
kihanje.

Kod osjetljivosti su češći:

proljev
nadutost
kožne tegobe poput ekcema ili psorijaze
glavobolje
umor.

Ako nakon konzumacije breskvi redovito primjećujete bilo koji od navedenih simptoma, preporučuje se liječnički pregled i odgovarajuće testiranje kako bi se utvrdilo radi li se o alergijskoj reakciji ili drugom obliku preosjetljivosti.