Kada se spomene Švicarska, mnogi prvo pomisle na snažno gospodarstvo, preciznost i financijsku stabilnost, ali jedna od njezinih najpoznatijih značajki svakako su veličanstvene Alpe. Nestvarni planinski vrhovi svake godine privlače milijune turista iz cijelog svijeta, no upravo je zbog očuvanja tih prirodnih područja Švicarska pokrenula jedan od najvećih infrastrukturnih i ekoloških projekata u Europi.

Kako bi smanjila negativan utjecaj prometa na planinske doline, zemlja je odlučila velik dio teretnog prijevoza preusmjeriti s cesta na željeznicu. Rezultat je golem sustav tunela koji se proteže ispod Alpa, a ukupna duljina podzemnih prolaza premašuje 2000 kilometara.

Ispod Alpa krije se više od 1400 tunela

Dok su neke željezničke linije kroz Alpe poznate po spektakularnim pogledima na planinske vrhove koje putnici mogu promatrati kroz prozore vlaka, novi sustav nalazi se potpuno ispod površine zemlje.

Ispod švicarskih Alpa danas se nalazi mreža od više od 1400 tunela čija je ukupna vrijednost procijenjena na 21,5 milijardi eura. U taj sustav ne ulaze samo željeznički tuneli, nego i cestovni prolazi te podzemne građevine namijenjene vodnoj i energetskoj infrastrukturi.

Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih pothvata u Europi, čiji je glavni cilj bio promijeniti način transporta kroz jedno od najosjetljivijih prirodnih područja kontinenta.

Cilj nije bio samo brže putovanje, nego manje kamiona u Alpama

Iako nova željeznička infrastruktura skraćuje vrijeme putovanja vlakom, brzina nikada nije bila glavni razlog izgradnje.

Švicarske vlasti projekt su prvenstveno pokrenule kako bi što veći dio teretnog prometa prebacile s autocesta na željeznicu. Time se smanjuje broj kamiona koji svakodnevno prolaze kroz uske alpske doline, čuva priroda i poboljšava kvaliteta zraka.

Prije izgradnje nove infrastrukture dizelski kamioni stvarali su dodatno onečišćenje, povećavali razinu buke i povećavali rizik od prometnih nesreća na zahtjevnim planinskim cestama. Zbog toga je Švicarska odlučila potpuno promijeniti način prijevoza robe preko Alpa.

Naknade za kamione dodatno potaknule prijevoz željeznicom

Osim ulaganja u željezničku mrežu, Švicarska je uvela i dodatne mjere kojima želi zaštititi okoliš i planinske predjele.

Jedna od njih bile su naknade za teška teretna vozila koje ovise o prijeđenoj udaljenosti. Zbog dodatnih troškova mnoge su tvrtke odlučile dio prijevoza robe prebaciti na željeznicu.

Ipak, švicarske vlasti smatraju da promjene još nisu završene. Prema njihovim procjenama, potrebno je pronaći dodatna rješenja i nastaviti prilagođavati prometni sustav kako bi se još više smanjio utjecaj na okoliš.

Tuneli štite i od posljedica klimatskih promjena

Podzemni prolazi nisu važni samo zbog prijevoza. Tuneli i zaštitne galerije koje se grade u sklopu projekta imaju i važnu ulogu u zaštiti prometne infrastrukture od prirodnih opasnosti.

Oni štite željezničke pruge i ceste od lavina, odrona kamenja i klizišta, što postaje sve važnije zbog klimatskih promjena i sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta.

Kako obilne oborine postaju učestalije, ovakva infrastruktura omogućuje da ključne prometne veze ostanu funkcionalne čak i kada su površinske prometnice blokirane.

Nova željeznička veza kroz Alpe povezuje tri velika tunela

Sustav tunela izgrađen u švicarskim Alpama dio je projekta poznatog kao Nova željeznička veza kroz Alpe, odnosno NRLA (New Railway Link through the Alps).

Temelj projekta čine tri velika željeznička tunela: Lötschberg, Gotthard i Ceneri.

Najpoznatiji među njima je Gotthardski bazni tunel, koji je zbog svoje duljine postao svjetski rekorder. S duljinom od 57 kilometara trenutno je najduži željeznički tunel na svijetu.

Putničkim vlakovima potrebno je približno 20 minuta da prođu cijelu njegovu duljinu, a tunel omogućuje bržu i učinkovitiju vezu između sjevernog i južnog dijela Švicarske.

Švicarski model pokazuje kako infrastruktura može služiti zaštiti prirode

Projekt ispod Alpa pokazuje da velika infrastrukturna ulaganja ne moraju nužno značiti veću štetu za okoliš. U švicarskom slučaju cilj je upravo suprotan – smanjiti prometno opterećenje na površini, zaštititi planinske ekosustave i osigurati održiviji način prijevoza.

Više od 2000 kilometara tunela ispod jednih od najpoznatijih europskih planina danas predstavlja primjer kako se promet, tehnologija i zaštita prirode mogu povezati u jednom od najambicioznijih projekata modernog doba.