Plivaju našim Jadranom, a izgledaju kao bića s drugih planeta: Ljudi ih se boje kao vraga

Dolaskom ljeta i sve većeg broja kupača na jadranskim plažama ponovno se otvara pitanje koje svake godine zanima brojne turiste i domaće stanovništvo – koliko su meduze uistinu opasne i kako treba reagirati ako dođe do neželjenog susreta s njima.
Iako svojim izgledom mnogima djeluju poput bića iz znanstvenofantastičnih filmova ili nekog drugog planeta te često izazivaju nelagodu i strah, stručnjaci ističu da većina vrsta koje nastanjuju Jadransko more ne predstavlja ozbiljnu prijetnju ljudima.
Meduze su stalni stanovnici Jadranskog mora
Meduze su prirodni i stalni stanovnici Jadrana, a njihov broj tijekom godine ovisi o više prirodnih čimbenika. Na njihovu brojnost utječu temperatura mora, morske struje, količina dostupne hrane te uvjeti koji pogoduju njihovu razmnožavanju.
Zbog toga se ponekad uz obalu može pojaviti velik broj meduza, dok ih na drugim lokacijama gotovo uopće nema.
Prema riječima stručnjaka, među najpoznatijim vrstama koje se mogu susresti u Jadranu nalaze se Aurelia aurita, Rhizostoma pulmo i Pelagia noctiluca.
Ova vrsta izaziva najviše pozornosti
Najviše pozornosti privlači vrsta Pelagia noctiluca, koju je lako prepoznati po ružičasto-ljubičastoj boji i dugim lovkama prekrivenima žarnim stanicama. One meduzi služe za obranu i hvatanje plijena, ali kod ljudi mogu izazvati neugodne reakcije na koži.
Nakon dodira s njezinim lovkama najčešće se javljaju iznenadna bol, osjećaj pečenja, crvenilo kože, osip i svrbež. Kod većine ljudi simptomi nestanu nakon nekoliko sati ili nekoliko dana, no kod osjetljivijih osoba reakcije mogu biti znatno izraženije te zahtijevati liječničku pomoć.
Većina jadranskih meduza nije opasna
Za razliku od vrste Pelagia noctiluca, mnoge druge meduze koje obitavaju u Jadranu uglavnom nisu opasne za ljude.
Vrsta Aurelia aurita prepoznatljiva je po gotovo prozirnom tijelu i četiri karakteristična prstena. U većini slučajeva izaziva tek blage reakcije, iako kod osjetljivijih osoba može doći do iritacije kože.
Slična je situacija i s vrstom Rhizostoma pulmo, jednom od najvećih meduza koje žive u Jadranskom moru. Unatoč impresivnoj veličini i izgledu koji može djelovati zastrašujuće, njezini ubodi najčešće uzrokuju blaže reakcije nego ubodi vrste Pelagia noctiluca.
Kada je najveća vjerojatnost susreta s meduzama?
Meduze se u Jadranskom moru mogu susresti tijekom cijele godine, no najveća je vjerojatnost njihova pojavljivanja u toplijem dijelu godine, osobito od proljeća do jeseni.
U tom razdoblju u moru ima više planktona, koji predstavlja njihov glavni izvor hrane, a vremenski i morski uvjeti pogoduju njihovu razmnožavanju.
Što učiniti ako dođe do kontakta s meduzom?
Stručnjaci upozoravaju da težina reakcije nakon kontakta s meduzom ovisi o nekoliko čimbenika, među kojima su vrsta meduze, količina otrova koja je dospjela u kožu te individualna osjetljivost osobe.
Ako dođe do kontakta s meduzom, najvažnije je ne trljati zahvaćeno mjesto jer se time mogu dodatno aktivirati preostale žarne stanice i pogoršati reakcija.
Preporučuje se da se zahvaćeni dio kože ispere morskom vodom, a nikako slatkom vodom, budući da ona može potaknuti dodatno oslobađanje žarnih stanica. Ako su na koži ostali dijelovi lovki, potrebno ih je pažljivo ukloniti, ali ne golim rukama.
U slučaju pojave jačih simptoma ili izraženije reakcije obavezno treba potražiti liječničku pomoć, upozoravaju stručnjaci.