Sada su arheološka istraživanja ispod same građevine donijela nova otkrića koja su ponovno otvorila pitanje koliko se današnja lokacija podudara s opisima iz Novog zavjeta.

Prema pisanju The Daily Maila, talijanski arheolozi usporedili su rezultate istraživanja s biblijskim opisima područja na kojem je Isus, prema kršćanskoj vjeri, uskrsnuo.

Voditelj istraživanja Francesca Romana Stasolla i njegov tim sa Sveučilišta u Rimu tijekom iskapanja pronašli su, među ostalim, ostatke napuštenog kamenoloma, vrt i više drevnih grobnica.

„Pronašli smo dokaze o pogrebnom krajoliku“, rekao je Stasolla za The Daily Mail.

Onkolog upozorava da napravite jednu stvar prije nego što pijete kavu: 'Čuvat će vas od najgorih bolesti'

Ono što su pronašli podsjeća na opis iz Evanđelja

Istraživanje je započelo nekoliko godina prije, a tijekom 2025. arheolozi su došli do nalaza koji su im omogućili detaljniji uvid u izgled područja u vrijeme Isusove smrti.

Posebno je zanimljiva činjenica da je na prostoru ispod današnje crkve pronađen krajolik koji uključuje obrađene površine, masline i vinovu lozu. Prema navodima istraživača, neke od tih biljaka datiraju još iz razdoblja kada je Isus živio.

Takav nalaz posebno je zanimljiv zbog opisa iz Ivanova evanđelja, prema kojem se na mjestu Isusova raspeća nalazio vrt i novi grob.

Stasolla je u razgovoru za The Times of Israel istaknuo da Evanđelje govori o zelenom području između Kalvarije i groba te dodao:

„Identificirali smo ta obrađena polja.“

U neposrednoj blizini pronađene su i grobnice uklesane izravno u stijenu. Upravo takav način ukopa opisuju i Evanđelja po Mateju, Marku i Luki.

To, naravno, samo po sebi ne dokazuje da je upravo riječ o Isusovu grobu. No arheolozima je podudarnost između drevnog krajolika i pisanih izvora iznimno zanimljiva.

Scientists Try To Disprove The Bible…End Up Discovering The TOMB of Jesus EXACTLY as
Bible Describes

Archaeologists have discovered the tomb of Jesus under the Church of the Holy Sepulchre.

They found a 2,000-year-old garden, grapevines, olive trees, and a rock-cut… pic.twitter.com/dY1CbMSgi1

— Benny Johnson (@bennyjohnson) August 28, 2026

Može li se trag o mjestu prenositi gotovo 2000 godina?

Jedno od ključnih pitanja koje se nameće jest kako je uopće moguće da je lokacija koju kršćanska tradicija povezuje s Isusovim grobom ostala poznata kroz toliko stoljeća.

Dodatnu težinu istraživanju daje činjenica da je na tom području u rimsko doba postojala građevina koja je kasnije uništena. Prema navodima iz teksta, njezino je uništenje povezano s razdobljem oko 200 godina nakon vladavine cara Hadrijana, a taj se podatak promatra i u kontekstu očuvanja sjećanja na mjesto koje se smatralo Isusovim grobom.

Stasolla pritom naglašava da je možda upravo kontinuitet ljudskog štovanja najvažniji dio cijele priče.

„Pravo blago koje otkrivamo je povijest ljudi koji su ovo mjesto učinili onim što jest izražavajući svoju vjeru ovdje“, rekao je.

Dodao je i da, neovisno o tome vjeruje li netko u povijesnu autentičnost Svetog groba, postoji objektivna činjenica: generacije ljudi dolazile su na to mjesto i ondje izražavale svoju vjeru.

„Povijest ovog mjesta je povijest Jeruzalema, i barem od određenog trenutka, to je povijest štovanja Isusa Krista“, poručio je Stasolla.

Gotovo svi rade istu pogrešku s WC tabletom i stavljaju je na krivu stranu: Ne ide ni naprijed ni sa strane

Važna razlika: arheologija nije dokaz uskrsnuća

Iako su otkrića intrigantna, važno je razlikovati ono što arheologija može pokazati od vjerskih uvjerenja.

Pronađeni kamenolom, vrt, vinova loza, masline i grobnice mogu pomoći u rekonstrukciji izgleda Jeruzalema u razdoblju kada je Isus živio. Podudaranje s opisima iz Evanđelja može dodatno poduprijeti tezu da je lokacija Crkve Svetog groba odgovarala području koje se u ranokršćanskoj tradiciji povezivalo s Isusovom smrću i ukopom.

No takvi nalazi sami po sebi ne mogu dokazati da je određena grobnica pripadala Isusu niti mogu arheološki dokazati samo uskrsnuće.

Upravo zato istraživanje privlači toliko pozornosti: ne zato što je pronađen natpis s Isusovim imenom ili nepobitan dokaz njegova groba, nego zato što se ispod jednog od najsvetijih mjesta kršćanstva pojavljuje drevni krajolik koji se u više elemenata uklapa u tekstualne opise iz Evanđelja.

Priča o Svetom grobu dobila je još jedan nastavak

Ovo istraživanje dolazi u trenutku kada se ponovno raspravlja o najpoznatijim kršćanskim relikvijama i arheološkim tragovima povezanim s Isusom.

U tekstu se spominje i Torinsko platno, na kojem su ranije ove godine navodno pronađeni tragovi DNK-a. Za platno se stoljećima vjeruje da je u njega bilo umotano Isusovo tijelo, iako njegova autentičnost ostaje predmet znanstvenih i povijesnih rasprava.

Relikvija je pritom, prema navodima iz teksta, sadržavala tragove DNK-a brojnih životinja – među njima mačaka, pasa, kokoši, krava, koza, ovaca, svinja, konja, divljih jelena, zečeva, atlantskog bakalara i različitih rakova.

Najnovija arheološka otkrića u Jeruzalemu stoga vjerojatno neće zatvoriti raspravu o Svetom grobu. Naprotiv, otkriće drevnog krajolika ispod današnje crkve moglo bi ponovno potaknuti pitanje koje fascinira povjesničare, arheologe i vjernike već gotovo dva tisućljeća: je li mjesto koje danas posjećuju milijuni ljudi doista ono na kojem je Isus bio položen nakon raspeća?