Majoneza je jedan od onih dodataka prehrani koji gotovo nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Dok je jedni obožavaju zbog njezine kremaste teksture koja povezuje sastojke u sendvičima, francuskoj salati ili uz pomfrit, drugi je izbjegavaju jer vjeruju da kombinacija ulja i žumanjaka donosi samo zdravstvene probleme.

Budući da je pristupačna i lako dostupna u gotovo svakoj trgovini, mnogi je kupuju bez mnogo razmišljanja. Istodobno je desetljećima prati reputacija namirnice koja deblja, šteti srcu i koju bi trebalo izbjegavati zbog visokog udjela masti, kalorija te nekadašnjih upozorenja o jajima i kolesterolu.

No, je li takva reputacija doista opravdana?

Dijetetičarka smatra da je majoneza nepravedno na lošem glasu. Dijetetičarka i savjetnica Sophie Medlin smatra da su brojne osude na račun majoneze pretjerane te da se njezin utjecaj na zdravlje često pogrešno tumači.

„Majoneza je pogrešno shvaćena. Sama po sebi nije loša. Jedna žlica u sendviču s tunom i majonezom može se sasvim uklopiti u zdravu prehranu, osobito ako ljudima pomaže da pripremaju uravnoteženije sendviče i salate“, objasnila je Medlin.

Prema njezinim riječima, problem nije u samoj namirnici, nego u količini koja se konzumira te u ukupnom sastavu prehrane.

Koliko je majoneza kalorična u usporedbi s drugim umacima?

Standardna porcija od približno 15 grama, odnosno jedna jušna žlica, sadrži oko 100 kalorija, 10 grama masti i ne sadrži proteine. To je znatno više od senfa, koji u istoj količini ima tek oko 15 kalorija, no sama činjenica da je kaloričnija ne znači da bi trebala biti zabranjena namirnica.

Medlin ističe da su senf, salsa, umaci na bazi jogurta ili humus općenito bolji izbor od majoneze kada se promatra unos kalorija.

„U usporedbi s kečapom, senfom ili preljevima na bazi octa, majoneza je znatno bogatija kalorijama. Dodaci poput senfa, salse, preljeva na bazi jogurta i humusa općenito su bolji izbor od majoneze. Međutim, u usporedbi s namirnicama poput maslaca, krem sira i kremastih preljeva, majoneza može sadržavati manje zasićenih masti, iako je po broju kalorija prilično slična“, rekla je dijetetičarka.

Ima i skrivene prednosti koje mnogi ne poznaju

Iako se najčešće govori o njezinoj kaloričnosti, majoneza ima i određene prehrambene prednosti. Najveća nutritivna vrijednost dolazi od nezasićenih masnoća iz biljnih ulja, a one imaju važnu ulogu u prehrani.

Osim toga, majoneza može pomoći organizmu u apsorpciji vitamina topljivih u mastima.

„Majoneza nam također može pomoći da apsorbiramo hranjive tvari topljive u mastima, poput vitamina A, D, E i K, koji su prirodno prisutni u povrću“, objasnila je Medlin.

Kako navodi, istraživanja su pokazala da zamjena zasićenih masnoća nezasićenima, kakve se nalaze u majonezi, može smanjiti rizik od koronarne bolesti srca za između 15 i 25 posto.

„Svakako bismo trebali zamijeniti zasićene nezasićenim mastima. To je najbolji savjet za očuvanje zdravlja srca“, naglasila je.

Punomasna, lagana ili domaća – koja je najbolji izbor?

Na policama trgovina danas se može pronaći velik broj različitih vrsta majoneze, no Medlin smatra da ne postoji jedno rješenje koje je najbolje za sve.

Punomasna majoneza uglavnom se sastoji od biljnih ulja pa, iako sadrži mnogo kalorija, većina tih masnoća pripada zdravijim nezasićenim mastima.

„Lagana majoneza ima manje kalorija jer sadrži manje ulja, ali često uključuje škrob, zgušnjivače, zaslađivače i druge aditive kako bi zadržala teksturu klasične punomasne majoneze“, pojasnila je.

Dodaje kako istraživanja pokazuju da osobe koje redovito konzumiraju visokoprerađenu hranu imaju veću sklonost debljanju od onih čija se prehrana temelji na manje prerađenim namirnicama.

Što je s veganskom majonezom?

Veganska majoneza posljednjih je godina sve popularnija, no ni ona nije automatski zdravija opcija.

„Veganska majoneza ne sadrži jaja, ali koliko je zdrava ovisi o vrsti ulja koja se koristi. Jaja se često zamjenjuju stabilizatorima i drugim prerađenim sastojcima kako bi proizvod imao svojstva klasične majoneze“, upozorila je Medlin.

Je li domaća majoneza doista zdravija?

Mnogi smatraju da je domaća majoneza najbolji izbor jer se priprema od svježih sastojaka, no stručnjakinja upozorava da ni ona nije bez nedostataka.

„Domaća majoneza omogućuje vam da sami odaberete vrstu i količinu ulja koje koristite te vam može pomoći da izbjegnete aditive. Međutim, ona nije automatski zdravija jer se i dalje priprema od istih osnovnih sastojaka bogatih mastima. Ako vam je kontrola tjelesne težine prioritet, laganija majoneza mogla bi biti bolji izbor. Ako vam je važnije izbjegavati prerađenu hranu, domaća verzija može biti prikladnija“, zaključila je.

Treba li se i dalje bojati kolesterola iz jaja?

Žumanjci su godinama smatrani jednim od glavnih krivaca za povišeni kolesterol, no suvremena istraživanja upućuju na drukčije zaključke.

Velika studija provedena na više od 146.000 ispitanika pokazala je da nema značajne razlike u razini kolesterola u krvi između osoba koje pojedu jedno jaje tjedno i onih koje ih konzumiraju sedam tijekom istog razdoblja.

„Nekada smo smatrali da unos jaja treba ograničiti zbog kontrole kolesterola, ali danas više ne razmišljamo na taj način. Žumanjci sadrže kolesterol, no kolesterol iz hrane ne pretvara se izravno u kolesterol u krvi“, rekla je Medlin.

Dodaje da je pravi problem zapravo druga vrsta masnoća.

„Mnogo su važnije zasićene masti, odnosno one koje su na sobnoj temperaturi čvrste, poput maslaca ili masnoće na odresku. Upravo su one puno snažnije povezane s povišenim kolesterolom u krvi i nakupljanjem masnoća oko unutarnjih organa nego relativno mala količina kolesterola koja se nalazi u jajima. Kada je riječ o kolesterolu, ne moramo se bojati jaja“, istaknula je.

Tko bi trebao biti posebno oprezan?

Osim visokog kalorijskog sadržaja, majoneza može predstavljati problem osobama koje uzimaju određene lijekove.

Budući da se proizvodi od biljnih ulja, poput sojinog ili maslinova ulja, uz dodatak žumanjaka, sadrži različite količine vitamina K koji ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Naglo povećanje njegova unosa može utjecati na djelovanje lijekova za razrjeđivanje krvi.

Također, osobe koje koriste lijekove za mršavljenje mogu nakon konzumacije hrane bogate mastima, uključujući majonezu, osjetiti neugodne nuspojave poput jake proljeva, grčeva i nadutosti.

Na sastav proizvoda trebale bi obratiti pozornost i osobe alergične na jaja ili soju. Osim njih, i ljudi koji uzimaju lijekove za snižavanje kolesterola trebali bi paziti na ukupni unos kalorija jer pretjerivanje može umanjiti učinak terapije.

Umjerenost je i dalje najvažnija

Na kraju, Medlin poručuje da majonezu ne treba demonizirati, ali ni konzumirati bez ograničenja.

„Majoneza zapravo nije negativac, ali je visokokaloričan dodatak prehrani i moramo biti svjesni koliko je konzumiramo. Najzdraviji pristup nije potpuno je izbaciti iz prehrane, nego je svjesno birati i koristiti umjereno. Problem može postati tek ako je jedemo u prevelikim količinama“, zaključila je dijetetičarka.