Isaaca Newtona najčešće pamtimo kao jednog od najvećih znanstvenika u povijesti, čovjeka koji je u 17. stoljeću formulirao zakone gibanja i univerzalne gravitacije. No iza njegova znanstvenog rada postojala je i snažna religijska strana koja je desetljećima privlačila pozornost povjesničara.

Upravo je Newtonova vjera bila povezana s njegovim pokušajem da protumači biblijska proročanstva i odredi kada bi mogao završiti svijet kakav poznajemo. Prema njegovim vlastitim izračunima, godina koja se pritom pojavljuje jest 2060.

Stiven Snobelen, direktor Kanadskog Newtonova projekta, objasnio je Newtonova religijska uvjerenja i način na koji su ona utjecala na njegovo razmišljanje o budućnosti čovječanstva.

Newton je vjerovao da Biblija opisuje buduće događaje

Snobelen je u svom blogu napisao da je Newton vjerovao u Boga, ali i da je Biblija Božja objava. Newton je također smatrao da Bog nije ograničen vremenom na isti način kao ljudi te da zbog toga može vidjeti „kraj od početka“.

„Newton je vjerovao i u Boga i da je Biblija Božja objava“, napisao je Snobelen. „Također je vjerovao da Bog nije vezan vremenom kao ljudi, što mu omogućava da vidi ‘kraj od početka’. Stoga, koristeći Newtonove vlastite riječi, bio je uvjeren da su ‘svete Proročke knjige’ u Bibliji ništa drugo do ‘povijesti budućih događaja’ (Yahuda MS 1.1, folio 16 recto).“

Međutim, Newton je istodobno smatrao da biblijska proročanstva nisu jednostavna za tumačenje. Bila su napisana izrazito simboličnim jezikom, zbog čega je, prema Snobelenu, bilo potrebno njihovo pažljivo i vješto tumačenje.

„U isto vrijeme, biblijska proročanstva napisana su u visoko simboličkom jeziku koji zahtijeva vješto tumačenje. Newton je prihvatio taj izazov dok je pokušavao otkriti budućnost svijeta u riječima proroka“, objasnio je Snobelen.

Do 2060. došao je jednostavnim izračunom

Newtonov pokušaj da odredi budući datum nije se temeljio na složenim matematičkim modelima. Kako bi došao do konačnog datuma, napravio je jednostavne izračune na papiru, koristeći različita vremenska razdoblja.

Snobelen je te Newtonove računice opisao kao „jednostavnu aritmetiku koju bi moglo izvesti i dijete“.

Rezultat do kojeg je Newton došao bila je 2060. godina.

Iako je Newton u svojim zapisima upozoravao da bi prije te godine moglo biti „ratova i kataklizmi“, njegova vizija 2060. nije nužno predstavljala uništenje čovječanstva ili potpuni kraj svega.

Naprotiv, prema Snobelenu, Newton je na taj datum gledao prije kao na prijelomnu točku između dvaju razdoblja.

Za Newtona 2060. nije bila samo godina uništenja

„Za Newtona, 2060. godina bi bila više kao novi početak. Bio bi to kraj jednog starog doba i početak nove ere“, napisao je Snobelen.

Prema njegovu tumačenju Newtonovih vjerovanja, engleski znanstvenik vjerojatno je očekivao da će nakon tog prijelomnog razdoblja uslijediti dolazak Krista i uspostava Božjeg kraljevstva na Zemlji koje bi trajalo tisuću godina.

Drugim riječima, Newtonova vizija budućnosti nije bila samo proročanstvo o propasti. U njegovu tumačenju, nakon velikih sukoba i kataklizmi trebala je uslijediti nova era.

Vjerovao je u razdoblje mira i blagostanja

Snobelen je pritom objasnio da je Newton svoje viđenje budućnosti povezivao s proročanstvom proroka Miheja.

„Pozivajući se na proroka Miheja, Newton je vjerovao da će ovo kraljevstvo donijeti vrijeme mira i prosperiteta, vrijeme kada će ljudi ‘mačeve prekovati u plugove, a koplja u srpove’ i kada ‘narodi više neće dizati mač jedni na druge niti će učiti ratničke vještine’“, objasnio je Snobelen.

Prema toj interpretaciji, 2060. godina za Newtona nije označavala konačni nestanak svijeta, nego završetak jednog starog poretka i početak razdoblja koje je zamišljao kao vrijeme mira, blagostanja i Božjeg kraljevstva.

Hoće li se Newtonovo predviđanje ostvariti?

Newton je svoju reputaciju izgradio zahvaljujući znanstvenim otkrićima koja su temeljno promijenila razumijevanje fizike, no njegova religijska uvjerenja i pokušaji tumačenja biblijskih proročanstava pokazuju sasvim drugu stranu njegova intelektualnog rada.

Godina 2060. tako je ostala zapisana u njegovim izračunima kao važna buduća granica. Snobelenovo objašnjenje pritom naglašava da Newton nije nužno predviđao „kraj svijeta“ u smislu potpunog uništenja, nego kraj jednog razdoblja i početak nove ere.

Hoće li se njegovo predviđanje ikada pokazati točnim, naravno, još nije moguće znati. Do 2060. preostale su još desetljeća, pa će odgovor na to pitanje moći dati tek buduće generacije.