Glečeri u Alpama ubrzano se povlače, a posljedice klimatskog zatopljenja iz godine u godinu postaju sve vidljivije. Ledena područja koja su još prije nekoliko desetljeća bila stabilan dio alpskog krajolika danas se smanjuju, raspadaju i na pojedinim mjestima pretvaraju u kamenite površine kroz koje teče voda.

Najnovija upozorenja talijanske ekološke organizacije Legambiente govore o zabrinjavajućem trendu. Prema podacima koje organizacija iznosi na temelju dugogodišnjeg praćenja alpskih ledenjaka, površina promatranih ledenih područja od početka stoljeća znatno se smanjila, a globalno zatopljenje jedan je od glavnih razloga ubrzanog nestanka leda.

Stručnjaci upozoravaju da bi budućnost dijela alpskih glečera mogla biti posebno dramatična. Procjene pokazuju da bi ledenjaci koji se nalaze ispod određene nadmorske visine mogli nestati već u sljedećim desetljećima.

Staze koje su nekada vodile preko leda sada prolaze kroz kamenje

Legambiente svakoga ljeta provodi istraživanja i prati stanje najvažnijih glečera u Alpama. Promjene koje su zabilježene na terenu postaju sve očitije.

Vanda Bonardo iz Legambientea upozorila je da se krajolik na pojedinim lokacijama potpuno promijenio. Staze koje su nekada prelazile preko ledenih površina danas dijelom vode preko kamenitog terena.

Na drugim mjestima voda sada teče područjima koja su donedavno bila potpuno zaleđena. Uz to, na ledenjacima su se pojavile duboke pukotine, zbog čega pojedine planinarske i alpinističke rute postaju znatno opasnije.

Takve promjene nisu samo estetska posljedica nestanka leda. Povlačenje glečera mijenja samu strukturu planinskog terena, povećava nestabilnost pojedinih područja i može utjecati na sigurnost ljudi koji se kreću planinama.

Mogu li alpski glečeri ispod 3.500 metara nestati do 2050. godine?

Jedno od najdramatičnijih upozorenja odnosi se na budućnost glečera smještenih na manjim nadmorskim visinama. Prema navodima iz izvješća, postoji mogućnost da bi alpski glečeri ispod 3.500 metara nadmorske visine mogli nestati do 2050. godine.

Takav scenarij posebno zabrinjava jer se velik dio alpskih ledenjaka nalazi upravo na visinama na kojima rastuće temperature sve češće prelaze granicu potrebnu za dugotrajno zadržavanje snijega i leda.

Glečeri ovise o redovitom stvaranju novog snježnog pokrivača tijekom zime i njegovu postupnom pretvaranju u led. Kada se tijekom toplijih mjeseci otopi više leda nego što se tijekom hladnog dijela godine može obnoviti, glečer postupno gubi masu i počinje se povlačiti.

Ako se takav proces nastavi godinama, posljedice mogu biti nepovratne.

Glečer Forni doslovno se raspao na nekoliko dijelova

Koliko se brzo alpski krajolik može promijeniti pokazuje i glečer Forni, smješten u blizini Bormija u talijanskoj Lombardiji.

Glaciolog Claudio Smiraglia, koji Forni promatra već 65 godina, rekao je da je ono što je zabilježio tijekom ljeta bilo nešto što nikada prije nije vidio tijekom cijele svoje karijere.

Kako piše Kronen Zeitung, glečer se raspao na nekoliko dijelova.

Površina ledenjaka na mnogim mjestima više nema prepoznatljivu svijetlu boju. Umjesto bijelog snijega i čistog leda, dijelovi Fornija izgledaju sivo i crno, dok glečer istodobno nastavlja gubiti ledenu masu.

Tamna površina dodatno je nepovoljna za opstanak leda. Snijeg i svijetli led odbijaju velik dio Sunčeva zračenja, dok tamniji materijal apsorbira više topline, što može dodatno ubrzati otapanje.

Stotine milijardi tona leda nestaju svake godine

Ubrzano povlačenje glečera nije ograničeno samo na Alpe. Prema podacima World Glacier Monitoring Service, od početka 21. stoljeća svjetski glečeri gube goleme količine leda.

Navodi se da je od 2000. godine godišnje nestajalo prosječno oko 273 milijarde tona leda, dok su noviji podaci pokazali još izraženiji trend, s godišnjim gubitkom koji je do 2025. dosegnuo oko 408 milijardi tona.

Takvi podaci pokazuju koliko se brzo mijenja globalna kriosfera, odnosno sustav leda i snijega koji ima važnu ulogu u klimatskom sustavu planeta.

Za Alpe je situacija posebno osjetljiva jer su europski planinski lanci posljednjih godina izloženi izrazito visokim temperaturama.

Granica smrzavanja ljeti se penjala i do 5.000 metara

Jedan od ključnih problema jest iznimna toplina u planinskim područjima.

Tijekom ljeta razina smrzavanja često se nalazila između 4.000 i 5.000 metara nadmorske visine. To znači da je i na visinama na kojima bi se snijeg i led uobičajeno trebali zadržavati temperatura tijekom duljeg razdoblja mogla biti previsoka.

Za glečere je takva situacija posebno nepovoljna.

Snježni pokrivač obično djeluje kao prirodni zaštitni sloj. Zbog svoje svijetle površine odbija dio Sunčeva zračenja i štiti led koji se nalazi ispod njega od izravnog zagrijavanja.

No kada se snijeg otopi, glečer ostaje izložen.

Led tada izravno prima Sunčevo zračenje, a proces otapanja može se dodatno ubrzati. Upravo zbog toga stručnjaci situaciju opisuju kao „dvostruko problematičnu” – visoke temperature prvo uklanjaju zaštitni snježni sloj, a zatim nezaštićeni led postaje još osjetljiviji na toplinu.

Alpski krajolik mogao bi se nepovratno promijeniti

Nestanak glečera ne znači samo gubitak spektakularnih prizora po kojima su Alpe poznate. Riječ je o promjeni koja može imati posljedice na planinske ekosustave, vodne tokove, turizam i sigurnost ljudi koji žive ili borave u tim područjima.

Slike staza koje su nekada vodile preko leda, a danas prolaze preko stijena, vode koja teče ondje gdje je prije bio zaleđeni teren te dubokih pukotina koje otežavaju prolazak, pokazuju koliko se brzo planinski krajolik može promijeniti.

Primjer glečera Forni, koji se prema riječima dugogodišnjeg promatrača raspao na više dijelova, dodatno potvrđuje koliko su posljedice ubrzanog zagrijavanja vidljive već danas.

Ako se trend visokih temperatura i gubitka ledene mase nastavi, mnogi alpski glečeri, osobito oni na nižim nadmorskim visinama, mogli bi tijekom sljedećih desetljeća nestati ili se smanjiti do neprepoznatljivosti.

Ono što su generacije planinara nekada doživljavale kao trajni dio alpskog krajolika danas se pred očima znanstvenika mijenja iz godine u godinu. Led se povlači, pukotine postaju dublje, a područja koja su donedavno bila prekrivena glečerima sve češće zamjenjuju stijene i voda.

Upravo zato najnovija upozorenja o stanju u Alpama nisu samo priča o nestanku leda, nego i o brzini kojom klimatske promjene mijenjaju jedan od najprepoznatljivijih europskih prirodnih krajolika.