Pitanje nije samo hipotetsko. Znanstvenici su pokušali procijeniti kako bi se globalne temperature i oborine mogle mijenjati tijekom sljedećih 77 godina, a rezultati ukazuju na vrlo velike promjene u rasporedu klimatskih zona na Zemlji.

Prema istraživanju, do polovice svjetske kopnene površine mogla bi do kraja stoljeća prijeći iz jedne klimatske zone u drugu, piše Indy100.

To bi značilo da bi klimatske karte planeta kakve danas poznajemo morale biti značajno izmijenjene.

Sustav star više od 140 godina mogao bi doživjeti najveću promjenu dosad

Za prikaz klimatskih područja danas se vrlo često koristi Köppen-Geigerova klasifikacija klime.

Sustav je još 1884. godine osmislio njemačko-ruski klimatolog Vladimir Köppen, a tijekom desetljeća više je puta nadograđivan i ažuriran.

Köppen-Geigerova klasifikacija dijeli svijet u pet velikih klimatskih skupina, koje se temelje na temperaturama, količini oborina i sezonskim karakteristikama. To su tropska, sušna, umjerena, kontinentalna i polarna klima.

No autori novog istraživanja upozoravaju da bi promjene koje se očekuju do 2100. mogle biti daleko veće od svega što je taj sustav dosad morao pratiti.

Vidjela je oglas i mislila da će dobiti 13000 eura: Otišla je u inozemstvo i tamo prošla pravi pakao

Europa bi mogla biti među najdramatičnije promijenjenim područjima

Posebno zabrinjavajuće prognoze odnose se na Europu.

Autori istraživanja, akademski tim sa sjedištem u Ankari u Turskoj, zaključuju da će upravo Europa doživjeti neke od najizraženijih promjena klimatskih zona.

U sažetku svojih rezultata istraživači navode:

„Do polovice Zemljine kopnene površine suočava se s rizikom prelaska u drugu klimatsku zonu do kraja stoljeća, s najvećim promjenama koje se očekuju u Europi i Sjevernoj Americi.“

Brojke su pritom vrlo velike.

Prema njihovim projekcijama, između 65 i 91 posto kopnene površine Europe moglo bi do kraja stoljeća promijeniti klimatsku zonu.

Za usporedbu, predviđa se promjena klimatske zone na 51 do 66 posto površine Sjeverne Amerike, dok bi na globalnoj razini promjena mogla zahvatiti između 38 i 48 posto kopnenog područja.

„Europa će postati hladnija“ – ali postoji važna stvar koju treba razumjeti

Jedan od najzanimljivijih zaključaka istraživanja jest projekcija prema kojoj bi Europa mogla doživjeti širenje umjerene klimatske zone na područja koja se danas klasificiraju kao hladna klima.

Na prvi pogled to bi moglo zvučati paradoksalno u svijetu koji se zagrijava.

Međutim, važno je razumjeti da se ovdje govori o promjeni klimatskih kategorija, a ne o tvrdnji da će Europa općenito postati hladnija. Klimatska zona određuje se kombinacijom više čimbenika, uključujući temperaturu i oborine, pa promjena klasifikacije ne znači jednostavno da će prosječne temperature pasti.

Drugim riječima, moguće je da će područje prijeći u drugu kategoriju zato što se njegovi klimatski uvjeti mijenjaju u odnosu na današnje granice klimatskih zona.

Problem nije samo u temperaturi

Glavni pokretač očekivanih promjena je globalno zagrijavanje kopna, a istraživači upozoravaju da bi se tempo promjena mogao dodatno ubrzavati tijekom ovog stoljeća.

To bi moglo imati ozbiljne posljedice za prirodu, ali i za čovjeka.

Biljne i životinjske vrste morat će se prilagođavati klimatskim uvjetima koji se mijenjaju, dok će se poljoprivreda suočiti s promjenama temperatura, oborina i sezonskih obrazaca.

Istraživači posebno upozoravaju:

„Predviđa se da će se stopa promjena […] ubrzati tijekom 21. stoljeća, što sugerira da bi ranjive vrste i poljoprivredne prakse mogle imati manje vremena za prilagodbu promjenama u klimatskim zonama nego što se prethodno predviđalo.“

Upravo je brzina promjene jedan od najvećih problema. Nije dovoljno znati da se klima mijenja – ključno je pitanje mogu li se ekosustavi, životinje, biljke i ljudske aktivnosti dovoljno brzo prilagoditi novim uvjetima.

Baka otkrila recept za 'lijeni ajvar': Ovaj se priprema puno jednostavnije, a okus podsjeća na djetinjstvo

Klimatske karte možda više neće izgledati kao danas

Ako se projekcije ostvare, do kraja stoljeća velik dio planeta mogao bi pripadati drukčijim klimatskim zonama nego danas.

Europa se u tom scenariju posebno izdvaja, dok bi velike promjene trebale zahvatiti i Sjevernu Ameriku.

Takav razvoj događaja pokazuje da klimatske promjene nisu samo pitanje nekoliko stupnjeva više na termometru. One mogu promijeniti širu sliku uvjeta u kojima ljudi, životinje i biljke žive.

Istraživanje zato šalje prilično jasnu poruku: klimatske promjene neće nestati same od sebe, a što se klimatski uvjeti brže budu mijenjali, to će manje vremena ostajati prirodi i društvu za prilagodbu.