Povišeni krvni tlak jedan je od najčešćih zdravstvenih problema, no upravo je činjenica da često prolazi bez ikakvih vidljivih simptoma razlog zbog kojeg može biti posebno opasan. Procjenjuje se da čak jedna od tri odrasle osobe u Engleskoj ima povišen krvni tlak, čime se dodatno opterećuju srce i arterije, a posljedice mogu uključivati moždani udar, srčani udar i brojne druge zdravstvene probleme.

Prema organizaciji Blood Pressure UK, visoki krvni tlak treći je najveći čimbenik rizika za sve bolesti u Ujedinjenom Kraljevstvu, odmah nakon pušenja i nezdrave prehrane.

Ta organizacija upozorava da je povišeni krvni tlak odgovoran za više od polovice svih moždanih i srčanih udara. Istodobno povećava rizik od srčanih bolesti, bolesti bubrega i vaskularne demencije.

Posebno zabrinjava podatak da polovica osoba s povišenim krvnim tlakom nije dijagnosticirana niti se liječi. Samo u Engleskoj, prema Blood Pressure UK, više od pet milijuna ljudi ima nedijagnosticirani visoki krvni tlak.

Zašto ga nazivaju „tihim ubojicom“

Visoki krvni tlak vrlo rijetko uzrokuje jasne simptome. Upravo zato često ostaje neotkriven godinama, zbog čega ga se često naziva „tihim ubojicom“.

Jedini pouzdan način da osoba sazna ima li povišeni krvni tlak jest da ga izmjeri.

Na opasnost od oslanjanja na vlastiti osjećaj upozorio je i farmaceut Raj R. Patel, koji na TikToku pod imenom Pharmacist Health Raj objavljuje zdravstvene savjete. U jednom od svojih videa odlučio je razjasniti neke od najčešćih zabluda povezanih s povišenim krvnim tlakom, ali i objasniti kako ljudi mogu provjeriti jesu li izloženi riziku, čak i kada se osjećaju potpuno zdravo.

Posebno se obratio ljudima koji vjeruju da bi sami prepoznali povišeni tlak.

„Nažalost, vjerojatno ne biste“, upozorio je Patel.

Objasnio je da hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak, najčešće nema očite simptome. Upravo je zato Blood Pressure UK za svoju kampanju „Know Your Numbers!“ 2026. godine odabrao poruku: „Znate svoju dob, znate li svoje vrijednosti?“

Kampanja traje do 13. rujna, a njezin je cilj podsjetiti odrasle osobe u dobi od 20-ih do 80-ih godina da se nedijagnosticirani visoki krvni tlak može pojaviti bez jasnih upozoravajućih znakova.

Patel je pritom izdvojio osam čestih mitova o krvnom tlaku koje, kako kaže, „vrijedi razjasniti“.

Mit 1: Visoki krvni tlak uvijek uzrokuje glavobolju

Glavobolja se često povezuje s visokim krvnim tlakom, ali ona nije pouzdan znak hipertenzije.

„Obično nije tako. Većina ljudi s hipertenzijom uopće nema simptome. Ne možete pouzdano procijeniti svoj krvni tlak prema tome kako se osjećate“, objasnio je Patel.

Drugim riječima, odsutnost glavobolje ne znači da je krvni tlak uredan.

Mit 2: Jedno povišeno mjerenje znači da imam hipertenziju

Ni jedno pojedinačno povišeno mjerenje samo po sebi ne mora značiti da osoba ima hipertenziju.

Patel navodi da NICE, britanski Nacionalni institut za izvrsnost u zdravstvu i skrbi, preporučuje ponovljeno mjerenje ako je krvni tlak u ordinaciji 140/90 mmHg ili viši.

Za većinu mjerenja između 140/90 i 180/120 mmHg preporučuje se potvrda rezultata 24-satnim ambulantnim mjerenjem krvnog tlaka, poznatim kao ABPM, ili pravilno provedenim kućnim mjerenjem.

Zato jedno odstupanje nije dovoljno za donošenje konačnog zaključka.

Mit 3: Ako mi je tlak jednom bio normalan, bit će normalan zauvijek

Krvni tlak nije nepromjenjiva vrijednost. Na njega mogu utjecati dob, zdravstveno stanje, životne navike, ali i samo vrijeme mjerenja.

„Umirujuće mjerenje danas ne jamči da će vaš krvni tlak uvijek ostati normalan“, upozorio je Patel.

Zbog toga uredan rezultat u jednom trenutku nije razlog da se krvni tlak više nikada ne kontrolira.

Mit 4: Nije važno razgovarati tijekom mjerenja

Način na koji se krvni tlak mjeri također je važan.

„Tehnika je važna“, naglašava Patel.

Prema preporukama NICE-a, mjerenje bi se trebalo provoditi u opuštenom okruženju, dok osoba mirno sjedi i ne razgovara. Ruka treba biti oslonjena, a potrebno je koristiti i odgovarajuću veličinu manžete.

To znači da i okolnosti u kojima se mjerenje provodi mogu utjecati na njegovu pouzdanost.

Mit 5: Kućni uređaji za mjerenje krvnog tlaka nisu korisni

Patel odbacuje i tvrdnju da kućni tlakomjeri nemaju nikakvu vrijednost.

„Ne. Pravilno provedena kućna mjerenja mogu biti iznimno korisna“, kaže farmaceut.

NICE posebno preporučuje kućno mjerenje krvnog tlaka, odnosno HBPM, kada 24-satno ambulantno mjerenje nije prikladno ili ga osoba ne podnosi. Kućna mjerenja mogu pomoći i pri otkrivanju takozvane hipertenzije bijele kute, ali i maskirane hipertenzije.

Za postavljanje dijagnoze NICE preporučuje da osoba izmjeri krvni tlak dva puta, s razmakom od najmanje jedne minute, ujutro i navečer, tijekom najmanje četiri dana, a idealno sedam dana.

Rezultat prvog dana pritom se ne uzima u obzir, dok se preostala mjerenja zbrajaju i izračunava se njihov prosjek.

Mit 6: Samo stariji ljudi moraju znati svoj krvni tlak

Dob doista povećava rizik od visokog krvnog tlaka, ali to ne znači da su mlađe osobe zaštićene.

Patel ističe da mlađe odrasle osobe također mogu imati hipertenziju.

Upravo zato kampanja Blood Pressure UK-a za 2026. godinu koristi poruku „Znate svoju dob, znate li svoje vrijednosti?“ i poziva odrasle osobe svih dobnih skupina da provjere svoj krvni tlak.

Mit 7: Ako se osjećam zdravo, ne trebam kontrolirati krvni tlak

Ovo je, prema Patelu, upravo jedan od razloga zbog kojih hipertenzija može dugo ostati neotkrivena.

„Upravo zato hipertenzija može ostati neotkrivena“, rekao je.

NHS također upozorava da visoki krvni tlak obično ne uzrokuje simptome. Ipak, ako se ne liječi, može povećati rizik od srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca, bolesti bubrega i vaskularne demencije.

Osoba se, dakle, može osjećati potpuno zdravo, a istodobno imati vrijednosti krvnog tlaka koje dugoročno štete njezinu organizmu.

Mit 8: Lijekovi su jedini način za snižavanje krvnog tlaka

Ni ova tvrdnja nije točna.

Patel objašnjava da liječenje ovisi o vrijednostima krvnog tlaka i ukupnom kardiovaskularnom riziku pojedinca. U određenim slučajevima važnu ulogu mogu imati promjene životnih navika, poput gubitka viška kilograma, smanjenja unosa soli, redovite tjelesne aktivnosti, umjerenijeg konzumiranja alkohola, prestanka pušenja i poboljšanja ukupne kvalitete prehrane.

Lijekovi se uključuju kada je to klinički opravdano. To može biti potrebno, primjerice, kada je krvni tlak vrlo visok, kada je povećan kardiovaskularni rizik ili kada same promjene životnih navika nisu dovele do dovoljnog poboljšanja.

Koje se vrijednosti smatraju visokima?

U Ujedinjenom Kraljevstvu krvni tlak se općenito smatra visokim kada je izmjerena vrijednost u ordinaciji 140/90 mmHg ili viša.

Kod kućnog mjerenja prag je nešto niži. Visokim se smatra prosječna vrijednost od 135/85 mmHg ili viša.

Patel zato savjetuje da ljudi ne čekaju da se pojave simptomi kako bi počeli razmišljati o svom krvnom tlaku.

„Nemojte čekati da vam se visoki krvni tlak sam predstavi. Najprije saznajte svoje vrijednosti“, poručuje.

Njegov je savjet jednostavan: krvni tlak treba pravilno izmjeriti, utvrditi obrazac vrijednosti kroz više mjerenja i na temelju rizika odlučiti o potrebnom liječenju.

Koji simptomi ipak mogu upućivati na visoki krvni tlak?

NHS navodi da je visoki krvni tlak vrlo čest, osobito među starijim odraslim osobama, ali naglašava da obično nema simptoma zbog kojih bi osoba shvatila da ga ima.

Na povećani rizik mogu utjecati dob, obiteljska povijest visokog krvnog tlaka, određeno etničko podrijetlo, nezdrava prehrana, osobito prehrana bogata solju, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola te dugotrajna izloženost stresu.

NHS ponovno naglašava da visoki krvni tlak obično ne uzrokuje nikakve simptome te da ga mnogi ljudi imaju, a da toga nisu svjesni.

U rijetkim slučajevima mogu se pojaviti simptomi poput glavobolje, zamućenog vida ili boli u prsima.

Ipak, čak ni izostanak tih tegoba ne znači da je krvni tlak uredan.

„Jedini način da saznate imate li visoki krvni tlak jest da ga provjerite“, upozorava NHS.

Zato stručnjaci naglašavaju važnost redovitog mjerenja. Budući da hipertenzija može dugo proći bez ikakvih znakova, poznavanje vlastitih vrijednosti može biti ključno za pravodobno otkrivanje problema i smanjenje rizika od ozbiljnih posljedica.