Prehrana ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i cijelog kardiovaskularnog sustava, a sve više istraživanja pozornost usmjerava na jednu skupinu voća – tamno crveno, crno i ljubičasto voće, među koje se ubraja i crveno grožđe.

Stručnjaci općenito preporučuju raznoliku prehranu koja uključuje mahunarke, grah, voće, povrće i masnu ribu jer takve namirnice mogu pomoći u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Među namirnicama koje se posebno ističu nalazi se upravo tamnije grožđe.

Tamnije sorte grožđa općenito se smatraju nutritivno zanimljivijima jer sadrže veće količine pojedinih spojeva koji se povezuju sa zaštitom organizma. Osim što mogu zadovoljiti želju za slatkim nakon obroka, mogle bi imati i povoljan učinak na zdravlje srca.

Prema organizaciji Heart Research UK, tamnocrveno, crno i ljubičasto voće sadrži antocijanine, biljne pigmente koji su „potencijalno povezani s poboljšanjem razine kolesterola i zdravlja krvnih žila“.

Antocijanini daju voću karakterističnu tamnu boju

Antocijanini pripadaju skupini polifenola i odgovorni su za karakteristične tamnocrvene, ljubičaste i gotovo crne nijanse brojnih vrsta voća. Upravo zbog mogućeg djelovanja tih spojeva posljednjih se godina povećava interes znanstvenika za namirnice poput borovnica i crvenog grožđa.

Istraživanja objavljena u časopisu Nutrients navode da raste broj dokaza o tome kako polifenoli iz biljnih namirnica, među kojima su grožđe i borovnice, mogu pomoći u zaštiti od ateroskleroze, poremećaja masnoća u krvi, disfunkcije endotela, povišenog krvnog tlaka i upalnih procesa.

Riječ je o čimbenicima koji imaju važnu ulogu u povećanju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Dr. Roy Jogiya, glavni medicinski savjetnik organizacije Heart Research UK, istaknuo je da postoji „sve veći broj dokaza koji upućuju na to da su antocijanini osobito važni za zdravo srce i kardiovaskularni sustav“.

Istraživanja povezuju antocijanine s manjim rizikom od nekoliko problema

Prema njegovim riječima, istraživači su, promatrajući konkretne kardiovaskularne probleme, zabilježili 18-postotno smanjenje rizika od infarkta miokarda, odnosno srčanog udara.

Uz to se navodi i osam posto manji rizik od razvoja povišenog krvnog tlaka te 11 posto manji rizik od dijabetesa tipa 2, bolesti koja se često pojavljuje zajedno s kardiovaskularnim bolestima.

Ipak, važno je naglasiti da ovakvi rezultati opisuju povezanosti utvrđene u istraživanjima te ih ne treba tumačiti kao dokaz da samo konzumiranje određenog voća može spriječiti srčani ili drugi zdravstveni problem.

Posebnu pozornost privukle su pojedine sorte crvenog grožđa. Neka istraživanja sugeriraju da određene sorte mogu sadržavati čak šest puta više antocijanina od stolnog grožđa s crnom kožicom.

Što se nalazi u porciji crvenog grožđa?

Dr. Emma Derbyshire dodatno je istaknula nutritivnu vrijednost crvenog grožđa.

„Osim ovih polifenola koji podržavaju zdravlje srca, poput antocijanina, šaka od 80 grama crvenog grožđa šarolik je dodatak vaših pet porcija voća i povrća dnevno, a svaka porcija od 125 grama sadrži manje od 100 kalorija“, rekla je.

Dodala je da grožđe sadrži i vlakna, vitamin C, vitamin E, tiamin, vitamin B6, folat, kalij, magnezij, fosfor, željezo i cink.

Zbog toga se crveno grožđe ne promatra samo kroz sadržaj antocijanina. Riječ je o namirnici koja istodobno osigurava različite vitamine, minerale i vlakna, dok je energetska vrijednost jedne porcije relativno niska.

Analiza brojnih istraživanja pokazala zanimljive rezultate

Dodatnu sliku pružila je analiza većeg broja istraživanja o prehrambenom unosu antocijanina.

Rezultati su pokazali da je veći unos tih spojeva povezan sa smanjenjem ukupnog kolesterola, povećanjem razine korisnog HDL kolesterola, smanjenjem štetnog LDL kolesterola, većom antioksidativnom aktivnošću, nižom razinom nepovoljnih triglicerida te smanjenjem krvnog tlaka.

Amie Leckie, stručnjakinja za zdravlje i dobrobit iz organizacije Heart Research UK, naglasila je da postoji mnogo različitih načina na koje crveno mesnato grožđe i druge namirnice bogate antocijaninima mogu pridonijeti zdravlju srca.

„Doista ima smisla uživati u njima kao dijelu zdrave prehrane“, rekla je Leckie.

Antocijanini bi mogli imati ulogu i u regulaciji krvnog tlaka

Dr. Nisa Aslam također je istaknula važnost zdravlja krvnih žila.

„Sve što podržava funkciju krvnih žila i pomaže u snižavanju krvnog tlaka vjerojatno će donijeti značajne kardiovaskularne koristi“, rekla je.

Dodala je da je moguća uloga antocijanina dodatno naglašena metaanalizom koja je obuhvatila 128 istraživanja. Prema njezinim navodima, analiza je pokazala da je krvni tlak bio „značajno smanjen“ kod dva glavna prehrambena izvora antocijanina – bobičastog voća te crvenog grožđa i vina.

To dodatno podupire interes za polifenole koji se prirodno nalaze u određenim biljnim namirnicama, premda se njihovo djelovanje ne može promatrati odvojeno od cjelokupnog načina prehrane i životnih navika.

Stručnjaci poručuju da tamno voće vrijedi uključiti u prehranu

Dr. Derbyshire na kraju je sažela glavnu poruku dosadašnjih istraživanja.

„Postoji jasna poruka koju možemo izvući iz ovih istraživanja: crveno i tamno voće, poput crvenog grožđa, koje je prirodno bogato antocijaninima, korisna je potpora našem kardiovaskularnom zdravlju“, zaključila je.

Zato se crveno i drugo tamno voće može jednostavno uklopiti u raznoliku i uravnoteženu prehranu. Dosadašnji rezultati istraživanja posebno su zanimljivi zbog povezanosti antocijanina s krvnim tlakom, kolesterolom, funkcijom krvnih žila i drugim čimbenicima koji utječu na zdravlje srca.

Pritom stručnjaci naglašavaju širu važnost prehrane: zdravlje kardiovaskularnog sustava ne ovisi o jednoj namirnici, nego o ukupnom obrascu prehrane i životnim navikama. Crveno grožđe pritom može biti ukusan i nutritivno vrijedan dio takvog jelovnika.