No jedno mjesto u Etiopiji predstavlja iznimku koja je posebno zanimljiva znanstvenicima. Riječ je o području Dallol, jednom od najekstremnijih okoliša na Zemlji, gdje kombinacija iznimne vrućine, visoke kiselosti i ogromne koncentracije soli stvara uvjete u kojima, prema znanstvenim istraživanjima, nema ni mikroskopskog života.

Upravo se tamo zaputila ekipa YouTube kanala Fearless & Far, a tijekom kretanja opasnim područjem koristili su i plinske maske.

Stavite piletinu u ovo prije pečenja: Bit će savršeno mekana i sočna

"Kao da se Zemlja doslovno razdvaja"

Dallol se nalazi u etiopskoj depresiji Danakil, području poznatom po izrazito surovim uvjetima. Riječ je o geološki vrlo aktivnom prostoru u kojem hidrotermalni procesi iz dubine Zemlje na površinu donose različite kemijske spojeve.

YouTuber koji je sudjelovao u ekspediciji opisao je područje kao mjesto na kojem se nalaze tri tektonske ploče koje se međusobno udaljavaju.

Drugim riječima, riječ je o području u kojem se Zemljina kora doslovno mijenja i razdvaja, dok geotermalna aktivnost stvara bazene ispunjene vrućom, izrazito slanom i kiselom vodom.

Takva kombinacija čini okoliš iznimno opasnim za čovjeka. Zato su se članovi ekipe tijekom istraživanja morali zaštititi odgovarajućom opremom, uključujući plinske maske.

Ovdje nema velikih životinja, ali pitanje je bilo – što je s mikrobima?

Na prvi pogled odgovor je jednostavan. U takvom okruženju nema sisavaca, gmazova ni drugih velikih životinja.

Ipak, znanstvenicima je puno zanimljivije pitanje postoji li ondje barem neki oblik mikroskopskog života.

Na Zemlji postoje brojni ekstremofili – organizmi koji mogu preživjeti uvjete koji bi za većinu drugih oblika života bili smrtonosni. Hidrotermalni izvori na dnu oceana, primjerice, ispuštaju različite kemikalije iz dubine Zemlje u hladnu okolnu vodu. Iako bi se takvo okruženje moglo činiti potpuno neprijateljskim, upravo oko tih izvora razvijaju se čitavi ekosustavi.

Zbog toga se postavilo pitanje može li se i u Dallolu pronaći barem neka iznimno otporna bakterija ili drugi mikroorganizam.

Prema rezultatima znanstvenih istraživanja – ne.

Znanstvenici nisu pronašli ni mikrobni život

Purificación López-García, biologinja pri Francuskom nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS) i koautorica studije o vodama Dallola, objasnila je za CNN da su istraživači analizirali znatno veći broj uzoraka nego u ranijim istraživanjima.

Posebnu pozornost posvetili su kontroli mogućeg onečišćenja uzoraka te su koristili precizno kalibriranu metodologiju.

"Nakon analize znatno većeg broja uzoraka nego u prethodnim istraživanjima – uz primjenu odgovarajućih kontrola kako bi se izbjegla kontaminacija i uz precizno kalibriranu metodologiju – potvrdili smo da u tim slanim, vrućim i iznimno kiselim bazenima, kao ni u obližnjim slanim jezerima bogatim magnezijem, nema nikakvog mikrobnog života."

Dakle, istraživanja upućuju na to da u samim najekstremnijim bazenima Dallola nema ni bakterija ni drugih mikroorganizama.

Život ipak postoji – samo ne u najgorim bazenima

To, međutim, ne znači da je cijelo područje Dallola potpuno bez života.

López-García istaknula je da u pustinji i slanim kanjonima koji okružuju hidrotermalno područje postoji velika raznolikost halofilnih arheja – primitivnih mikroorganizama koji su prilagođeni životu u izrazito slanim uvjetima.

No oni nisu pronađeni u samim hiperkiselim i hiperslanim bazenima.

Isto vrijedi i za takozvana Crna i Žuta jezera Dallola, koja imaju visoke koncentracije magnezija.

Posebno je zanimljivo što se mikroorganizmi u okolnom području mogu relativno lako širiti.

"I sve to unatoč činjenici da je širenje mikroba na tom području intenzivno zbog vjetra i ljudskih posjetitelja."

Drugim riječima, činjenica da u najekstremnijim bazenima nema života ne može se jednostavno objasniti time da mikroorganizmi tamo nikada ne dospiju. Oni se ondje mogu prenijeti, primjerice, vjetrom ili ljudima, ali unatoč tome ne uspijevaju opstati u samim najnepovoljnijim vodama.

Šef kuhinje s Michelinovom zvjezdicom otkrio metodu zbog koje jaja više neće zagorjeti ni pucati

Zašto je Dallol važan za potragu za životom izvan Zemlje?

Upravo zato što pokazuje gdje bi mogle biti granice života.

Znanstvenici proučavaju ekstremna područja na Zemlji kako bi bolje razumjeli kakve uvjete neki oblici života mogu podnijeti, ali i kada okoliš postaje toliko nepovoljan da čak ni mikroorganizmi ne mogu preživjeti.

Takva istraživanja mogu biti važna i za buduću potragu za životom na drugim planetima i mjesecima. Ako znanstvenici znaju u kakvim uvjetima život na Zemlji može opstati, lakše mogu procijeniti kakva bi okruženja izvan našeg planeta mogla biti pogodna za život.

Dallol tako predstavlja svojevrsni prirodni laboratorij – mjesto na kojem se mogu proučavati krajnje granice biološke prilagodbe i razlika između okoliša u kojem ekstremofili mogu preživjeti i onoga u kojem, prema dosadašnjim istraživanjima, više nije moguć ni mikrobni život.