Prema podacima koje prenosi Harvard Health Publishing, veći broj dnevnih koraka, ali i brži tempo hodanja, povezani su s manjim rizikom od prerane smrti i duljim životnim vijekom.

U istraživanju su sudjelovale 64.743 odrasle osobe iz Ujedinjenog Kraljevstva, prosječne dobi od 62 godine. Sudionici su tijekom jednog tjedna nosili narukvice koje su bilježile njihov broj koraka i brzinu hodanja, a znanstvenici su ih potom pratili približno osam godina.

Tijekom tog razdoblja zabilježeno je 1697 smrtnih slučajeva, među kojima su 502 bila povezana s kardiovaskularnim bolestima.

Najbolji rezultati između 7500 i 10.000 koraka

Istraživači su sudionike podijelili u četiri skupine prema prosječnom broju koraka dnevno: oni koji su napravili manje od 5000 koraka, zatim skupine s 5000 do 7500 i 7500 do 10.000 koraka te osobe koje su prelazile 10.000 koraka dnevno.

Najniža stopa smrtnosti zabilježena je među ljudima koji su svakodnevno napravili između 7500 i 10.000 koraka.

Majstor otkrio zašto bojler nepotrebno povećava račun za struju: Ovu pogrešku radi gotovo svako kućanstvo

No posebno zanimljiv rezultat odnosio se na brzinu hodanja. Kada su znanstvenici usporedili ljude koji su radili manje od 5000 koraka dnevno, pokazalo se da su oni koji su hodali bržim tempom imali manji rizik od smrti. Njihov rizik bio je usporediv s rizikom ljudi koji su napravili između 5000 i 7500 koraka dnevno, ali su hodali sporije.

Brže hodanje može biti korisno i ako nemate vremena za tisuće koraka

Autori istraživanja stoga sugeriraju da bi za dugovječnost dobar cilj mogao biti brže hodanje tempom od 90 do 100 koraka u minuti, tijekom 30 minuta dnevno.

To pritom ne znači da svatko mora dosegnuti određeni broj koraka kako bi imao koristi od hodanja. Za osobe koje zbog manjka vremena ili određenih fizičkih ograničenja ne mogu napraviti velik broj koraka, i kraće šetnje mogu imati smisla, osobito ako se dio vremena hoda nešto bržim tempom.

Japanci u kavu stavljaju cimet: Kada vidite što će napraviti vašem tijelu i vi ćete to napraviti

Drugim riječima, rezultati sugeriraju da se korist od hodanja ne mora svesti na popularno pravilo o 10.000 koraka dnevno. I tempo kojim hodamo mogao bi imati važnu ulogu, pa čak i kraća, ali energičnija šetnja može biti vrijedan dio svakodnevne tjelesne aktivnosti.

Studija je objavljena online 8. rujna 2026. u časopisu British Journal of Sports Medicine.