Osim što olakšava organizaciju dana, predvidljiv raspored može pomoći u smanjenju stresa i stvoriti osjećaj stabilnosti. Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of Behavioral Medicine, redovitost svakodnevnih aktivnosti povezana je i s nekim važnim pokazateljima zdravlja, uključujući bol i depresivne simptome.

Istraživači su proučavali starije osobe i njihovu svakodnevnu rutinu, odnosno koliko su dosljedne u vremenu buđenja, odlaska na spavanje, obrocima i društvenim aktivnostima. Rezultati su pokazali da su osobe s pravilnijim dnevnim ritmom u prosjeku prijavljivale manje boli i manje depresivnih simptoma, a imale su i niži indeks tjelesne mase (BMI).

Pritom je zanimljivo da se povezanost između redovitosti i navedenih zdravstvenih pokazatelja pojavila neovisno o tome jesu li sudionici imali nesanicu.

Zašto je rutina važna u starijoj dobi?

Kako ljudi stare, mijenja se i struktura njihova svakodnevnog života. Odlazak na posao, briga o djeci i druge obveze koje su nekoć određivale raspored mogu se smanjiti ili potpuno nestati. Iako više slobodnog vremena može biti prednost, izostanak jasne dnevne strukture nekima otežava održavanje redovitih navika.

Rutina može pružiti okvir za aktivnosti koje pridonose dobrobiti, od kretanja i pravilne prehrane do kvalitetnijeg sna i druženja s drugim ljudima.

Psihoterapeutkinja Julia P. Davis ističe da se ljudski mozak i tijelo uglavnom bolje snalaze kada postoji određena predvidljivost. Iako istraživanje ne dokazuje da rutina izravno uzrokuje poboljšanje zdravlja, njegovi rezultati podupiru ideju da dosljedan dnevni ritam može biti koristan.

Važno je pritom naglasiti da je riječ o povezanosti, a ne dokazu da će uvođenje rutine samo po sebi ukloniti bol ili depresiju. Studija je bila ograničena opsegom i provedena u jednom trenutku, pa su za čvršće zaključke potrebna dodatna istraživanja.

Saudijski princ naredio da mu donesu dvije tone ledenog bloka sa Aljaske: Eksperiment je završio zapanjujuće

Rutina može pomoći da lakše prepoznamo promjene

Redovite navike ne pridonose samo organizaciji dana. One nam mogu pomoći i da lakše primijetimo kada se nešto promijenilo.

Primjerice, osoba koja svakog jutra odlazi u šetnju, redovito ruča s prijateljem i navečer odlazi na spavanje u približno isto vrijeme lakše će primijetiti ako odjednom prestane s tim aktivnostima.

Takve promjene ne moraju nužno značiti da postoji zdravstveni problem, ali mogu biti signal da se nešto promijenilo u raspoloženju, energiji ili svakodnevnom funkcioniranju.

Ponovno uspostavljanje rutine može biti korisno i tijekom velikih životnih promjena, kada se javljaju osjećaji tjeskobe, usamljenosti ili nemira. Predvidljive aktivnosti mogu pružiti osjećaj kontinuiteta i sigurnosti u razdoblju kada se druge životne okolnosti mijenjaju.

Manje odluka, više energije za ono što nas veseli

Još jedna prednost rutine jest smanjenje takozvanog umora od donošenja odluka. Svakodnevno odlučivanje o brojnim sitnicama može iscrpiti mentalnu energiju, osobito ako se stalno iznova preispitujemo što bismo trebali učiniti.

Kada određene aktivnosti postanu navika, o njima više ne moramo toliko razmišljati. Ako unaprijed znamo kada ćemo vježbati, pripremati obroke ili se družiti s prijateljima, lakše nam je usmjeriti pažnju na druge stvari.

Psihoterapeutkinja Lindsay Liben smatra da strukturiran dan može smanjiti pritisak povezan s donošenjem odluka i ostaviti više prostora za aktivnosti koje nam pružaju zadovoljstvo, osjećaj smisla i svrhe.

To ne znači da treba ukloniti spontanost iz života. Cilj je stvoriti dovoljno stabilnosti kako bismo mentalnu energiju mogli koristiti za ono što nam je doista važno.

Dobro razmislite hoćete li ponovo jesti jetrenu paštetu: Hrvatima omiljeno doručak krije veliku opasnost

Kako uspostaviti rutinu koja će vam odgovarati?

Dobra rutina ne znači da svaku minutu dana treba isplanirati unaprijed. Previše strog raspored može stvoriti dodatni pritisak, pa je bolje usredotočiti se na nekoliko važnih aktivnosti koje se mogu odvijati u približno isto vrijeme.

Za početak pokušajte uvesti nekoliko jednostavnih navika:

Ustajte i odlazite na spavanje u slično vrijeme. Dosljedan ritam može pomoći u održavanju navika povezanih sa spavanjem.

Izložite se jutarnjem dnevnom svjetlu. Kratka jutarnja šetnja može biti jednostavan način da započnete dan.

Jedite u približno isto vrijeme. Redoviti obroci mogu vam pomoći da lakše organizirate ostatak dana.

Planirajte tjelesnu aktivnost. To može biti šetnja, lagano vježbanje ili druga aktivnost prilagođena vašim mogućnostima.

Ostavite prostor za druženje. Kava s prijateljem, šetnja sa susjedom ili grupna aktivnost mogu unijeti strukturu u dan i pružiti priliku za povezivanje s drugima.

Uvedite opuštajuću večernju rutinu. Mirnije aktivnosti prije spavanja mogu vam pomoći da se pripremite za odmor.

Korisno je i unaprijed ukloniti prepreke koje bi vas mogle spriječiti u provedbi plana. Ako želite vježbati ujutro, primjerice, pripremite odjeću i tenisice večer prije. Što je manje koraka potrebno da biste započeli aktivnost, lakše ćete je pretvoriti u naviku.

Najvažnija je ravnoteža između strukture i fleksibilnosti

Dnevna rutina ne mora biti savršena da bi bila korisna. Ponekad će se planovi promijeniti, pojavit će se nepredviđene obveze ili jednostavno nećete imati energije za sve što ste zamislili.

Zato je važnije izgraditi održiv ritam nego strogo se držati svakog pravila. Nekoliko dosljednih navika može pružiti strukturu bez osjećaja da je svaki dan unaprijed određen.

Iako rutina nije zamjena za stručnu pomoć kod nesanice, depresije ili dugotrajne boli, može biti koristan dio svakodnevne brige o sebi. Ključ je u tome da pronađete raspored koji odgovara vašim potrebama, ostavlja prostor za spontanost i pomaže vam da se osjećate stabilnije i povezanije s ljudima oko sebe.