Znanstvenici objašnjavaju da razlog nije samo geografska izoliranost, nego prije svega posebni klimatski uvjeti. Ipak, upozoravaju da bi globalno zatopljenje moglo promijeniti prirodnu ravnotežu koja Island već desetljećima štiti od komaraca.

Zašto komarci ne uspijevaju preživjeti na Islandu?

Na prvi pogled moglo bi se pomisliti da je razlog jednostavno hladnoća. Međutim, ni druge hladne zemlje nisu pošteđene komaraca, pa odgovor leži u specifičnoj kombinaciji klimatskih uvjeta.

Kako piše Futura, Island okružuju hladne oceanske vode koje otežavaju dolazak kukaca, ali ih ne sprječavaju potpuno. To potvrđuje i slučaj koji opisuje islandski profesor slatkovodnih ekosustava Gisli Mar Gislason.

On je tijekom leta između Grenlanda i Reykjavika uhvatio komarca, pokazujući da ovi insekti mogu satima preživjeti pričvršćeni za stajni trap zrakoplova čak i pri niskim temperaturama.

Problem nastaje tek kada pokušaju završiti svoj životni ciklus na Islandu.

Perilica rublja trošit će puno manje energije i smanjiti vam račune ako perete na specifičnoj temperaturi

Smrzavanje i odmrzavanje prekidaju njihov razvoj

Prema biologu Robertu Jonesu, presudni su česti ciklusi smrzavanja i odmrzavanja koji obilježavaju islandsko proljeće i jesen.

Jajašcima komaraca potrebna je tekuća voda kako bi se razvila u ličinke i odrasle jedinke. Na Islandu se taj proces često prekida jer temperature naglo prelaze iznad i ispod točke smrzavanja.

Zbog toga jajašca i ličinke uginu prije nego što dosegnu odrasli stadij.

To se događa unatoč tome što na Islandu postoji mnogo bara, močvara i drugih vodenih površina koje bi na prvi pogled izgledale kao idealno stanište.

Čak ni geotermalne vode ne predstavljaju pogodno okruženje. Smatra se da su temperature u njima previsoke, a kemijski sastav vode nepovoljan za razvoj ličinki.

Klimatske promjene mogle bi promijeniti situaciju

Stručnjaci upozoravaju da bi blaže zime i dulja razdoblja bez smrzavanja mogla omogućiti komarcima da napokon dovrše svoj razvojni ciklus.

Ako proljeća i jeseni postanu topliji, voda bi mogla dovoljno dugo ostati u tekućem stanju da se populacija počne razmnožavati.

Sličan primjer već postoji na Havajima. Ondje komarci nisu bili izvorni stanovnici, ali su na otoke stigli brodom još 1826. godine. Nakon toga proširili su se na sve veći dio otočja, a toplija klima dodatno im je olakšala širenje u planinska područja gdje prije nisu mogli preživjeti.

„Vidimo kako se tropski komarci šire prema sjeveru i kako zime postaju toplije“, upozorio je profesor biologije Imo Hansen sa Sveučilišta u Novom Meksiku.

U subotu u 16:18 sati spustite rolete i navucite zavjese: Uštedjet ćete novac

Bi li na Island mogli stići komarci koji prenose bolesti?

Iako mogućnost naseljavanja komaraca postoji, stručnjaci smatraju da je malo vjerojatno da bi se ondje uspjele trajno nastaniti vrste koje prenose ozbiljne bolesti poput denge ili čikungunje.

Riječ je prvenstveno o komarcima roda Aedes, kojima su za uspješan razvoj potrebni tropski ili suptropski uvjeti.

Prema Robertu Jonesu, južna Europa već bilježi porast bolesti koje prenose komarci, dok sjever kontinenta zasad ostaje relativno zaštićen.

„Modeli pokazuju da će ova regija najvjerojatnije ostati neprikladna za prijenos denge čak i do 2080. godine“, rekao je biolog.

Prirodna zaštita zasad traje

Island tako i dalje ostaje jedina država na svijetu bez stalne populacije komaraca. Za razliku od Antarktike, koja također nema komaraca, Island je suverena država, a ne kontinent.

Za sada kombinacija hladnih oceanskih voda i nestabilnih temperaturnih ciklusa učinkovito sprječava razmnožavanje ovih kukaca. No znanstvenici upozoravaju da bi upravo klimatske promjene mogle u budućnosti promijeniti jedan od najneobičnijih prirodnih fenomena po kojem je Island danas poznat.