Umor, poremećaj spavanja i povremena nelagoda u prsima simptomi su koje mnogi zanemaruju, ne sluteći da mogu upućivati na ozbiljne probleme sa srcem. Kardiokirurg dr. Miljko Ristić upozorava da se znakovi upozorenja mogu pojaviti tjednima, pa čak i mjesecima prije srčanog udara te objašnjava zašto odgađanje liječničkog pregleda može imati kobne posljedice.

Srčani udar ne mora se dogoditi bez ikakve prethodne najave. Naprotiv, kod dijela pacijenata organizam i nekoliko tjedana ili mjeseci ranije šalje upozoravajuće signale koje je važno prepoznati na vrijeme. Problem je u tome što ih mnogi pripisuju umoru, stresu ili prolaznim tegobama, zbog čega odgađaju odlazak liječniku sve dok se stanje ne pogorša.

Na to je upozorio kardiokirurg dr. Miljko Ristić u razgovoru za televiziju Prva, istaknuvši da bol u prsima može biti jedan od najvažnijih znakova upozorenja na srčani udar. Prema njegovim riječima, postoje uobičajene tegobe koje se mogu pojavljivati mjesecima prije samog infarkta, ali ih ljudi često ne doživljavaju dovoljno ozbiljno.

„Postoji sigurno mnogo znakova upozorenja za kardiovaskularne bolesti. Bol u prsima u 99 posto slučajeva znak je da je riječ o početnom infarktu. Postoje uobičajene tegobe koje se javljaju mjesecima prije završnog udara”, objasnio je Ristić.

Bol u prsima može se pojaviti tjednima ili mjesecima prije infarkta

Jedna od najvećih opasnosti jest činjenica da se upozoravajuća bol ne mora pojaviti neposredno prije srčanog udara. Kako objašnjava dr. Ristić, tegobe se mogu javiti sedam dana, sedam tjedana, pa čak i sedam mjeseci prije ozbiljnog događaja.

Unatoč tome, mnogi ne potraže liječničku pomoć jer smatraju da bol nije dovoljno ozbiljna ili ne žele prolaziti kroz postupak naručivanja i čekanja na specijalistički pregled.

„Međutim, nemamo naviku otići liječniku kada osjetimo takve tegobe jer ljudima se ne da uzimati uputnicu u domu zdravlja i čekati kardiologa. Pomislite da ta bol ‘nije ništa strašno’ i prođe dragocjeno vrijeme, a klinička slika na kraju se manifestira u najgorem obliku”, upozorio je kardiokirurg.

Posebno je naglasio važnost brzog reagiranja jer pravodobna medicinska intervencija može značajno promijeniti ishod liječenja.

„U roku od sat vremena pacijenta treba zbrinuti i problem se može riješiti. Ne treba čekati razdoblje kada se pojave jaki bolovi. Tada je upitno hoće li sve završiti na dobar način”, rekao je Ristić.

Prema njegovim riječima, Hrvatska se ne spominje u ovom upozorenju, već je istaknuo podatak o položaju njihove zemlje u europskim i svjetskim statistikama smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Naveo je da su u Europi drugi, a u svijetu treći po smrtnosti od tih bolesti.

Kao prvi simptom posebno je izdvojio bol u prsima, ali upozorio je da se srčani problemi ne moraju manifestirati isključivo na taj način. Često se mogu pojaviti i poremećaji srčanog ritma.

„Nije riječ samo o boli, nego često i o poremećaju srčanog ritma. To je bezazlenija pojava, kada pomislite da je riječ o nekom ‘probadnju u prsima’ slabijeg ili jačeg intenziteta”, objasnio je kardiokirurg.

Umor i poremećaj spavanja mogu biti rani znakovi upozorenja

Osim boli u prsima, posebnu pozornost treba obratiti na simptome koji na prvi pogled nemaju mnogo veze sa srcem. Istraživanje koje je spomenuo dr. Ristić pokazalo je da je čak 95 posto sudionika mjesec dana prije srčanog udara osjećalo umor i imalo poremećaje spavanja.

Kardiokirurg je zbog toga naglasio da se dugotrajan ili neuobičajen umor ne bi smio automatski pripisivati napornom životu, nedostatku sna ili svakodnevnim obvezama.

„Svaki umor mora se medicinski provjeriti”, istaknuo je Ristić.

Pritom je ponovno upozorio da intenzitet boli nije nužno pokazatelj ozbiljnosti problema. Naime, bol koja prethodi infarktu ne mora u početku biti osobito snažna. Do izrazito jakih bolova dolazi kada bolest napreduje i kada se krvna žila začepi, što može izazvati iznimno teško podnošljivu bol.

„Kada govorimo o boli, ona ne mora biti jakog intenziteta. Postaje izrazito jaka kada se dođe do završne kliničke slike, odnosno kada se začepi krvna žila. To je bol koju je iznimno teško podnositi. U našoj medicinskoj praksi pokazalo se da je riječ o jednoj od najjačih boli, jačoj čak i od one koju izaziva kamen u žučnom mjehuru”, objasnio je kardiokirurg.

Upravo je zato važno ne čekati da se pojave intenzivni simptomi. Povremeno probadanje, nelagoda u prsima ili neuobičajene promjene u zdravstvenom stanju također zaslužuju liječničku procjenu.

Žene su danas izloženije riziku od srčanog udara nego ranije

Dr. Ristić posebno je upozorio i na promjene u zastupljenosti muškaraca i žena među oboljelima od srčanog udara. Prema njegovu iskustvu, razlika između spolova danas je znatno manja nego u razdoblju kada je započinjao liječničku karijeru.

Prisjetio se kako je nekada omjer oboljelih muškaraca i žena iznosio pet prema jedan, u korist muškaraca. Danas, prema njegovim riječima, taj omjer iznosi pet prema tri.

Kao jedan od razloga takve promjene naveo je znatno drukčiji položaj žena u društvu i na tržištu rada. Dok su žene ranije češće bile domaćice, danas obavljaju iste ili slične poslovne obveze kao muškarci, a nakon završetka radnog dana nerijetko ih čekaju i brojne odgovornosti u kućanstvu.

„Žene su danas izložene velikim radnim opterećenjima. Ranije, kada sam bio mlad liječnik, sjećam se da je omjer oboljelih muškaraca i žena od infarkta bio pet prema jedan, u korist muškaraca. Danas je pet prema tri jer su žene nekada uglavnom bile domaćice, dok danas obavljaju sve poslove kao i muškarci. Nakon svega toga čekaju ih i obveze kod kuće. Žene su vrlo opterećene kada je riječ o radnim aktivnostima. Stres i emocije povezani su sa srcem”, objasnio je Ristić.

Njegove riječi ponovno otvaraju pitanje utjecaja svakodnevnog stresa, radnog opterećenja i nedostatka odmora na zdravlje srca, osobito kod osoba koje uz profesionalne obveze imaju i velik broj obiteljskih i kućanskih odgovornosti.

U kojoj dobi treba početi s redovitim pregledima srca?

Govoreći o prevenciji kardiovaskularnih bolesti, Ristić se osvrnuo i na dob u kojoj bi ljudi trebali početi odlaziti na redovite liječničke kontrole. Prema njegovim riječima, preporuke Svjetske zdravstvene organizacije u tom su se pogledu mijenjale.

Kako je objasnio, ranije se smatralo da obvezne kardiovaskularne preglede treba početi obavljati nakon navršene 50. godine života, dok je dobna granica sada spuštena na 47 godina.

Ipak, upozorio je da se ozbiljne bolesti srca pojavljuju i kod znatno mlađih osoba. Među pacijentima ima onih koji prije 47. godine razviju infarkt, arterijsku hipertenziju ili poremećaje srčanog ritma.

„Ima mnogo pacijenata koji se i prije 47. godine razbole od infarkta, hipertenzije ili poremećaja srčanog ritma. Najmlađi pacijent kojega sam operirao imao je samo 25 godina. Takvih slučajeva nije bilo mnogo, ali danas među osobama u dobi od 30 do 40 godina imamo tisuće pacijenata”, upozorio je kardiokirurg.

Takvi podaci, prema njegovu mišljenju, pokazuju da se briga o zdravlju srca ne bi smjela odgađati do starije životne dobi. Pojava rizičnih čimbenika i simptoma zahtijeva liječničku procjenu neovisno o godinama.

Tjedan dana godišnje posvetite preventivnim pregledima

Kao jedan od načina unapređenja zdravstvene prevencije Ristić predlaže da svaka osoba tijekom godine izdvoji jedan tjedan za obavljanje preventivnih pregleda. Smatra da bi takva navika mogla pomoći u ranijem otkrivanju različitih bolesti, prije nego što se razviju ozbiljne komplikacije.

Kada je riječ o srcu, posebno je izdvojio elektrokardiogram (EKG) i test opterećenja, pretrage koje se, prema njegovim riječima, mogu obaviti tijekom jednog dana.

Preostale dane predložio je posvetiti kontroli drugih organskih sustava, uključujući probavni i dišni sustav.

„Mislim da tijekom godine treba izdvojiti jedan tjedan u kojemu ćemo obaviti sve preventivne preglede. Kada je riječ o srcu, potrebno je napraviti EKG i test opterećenja. Sve to možete završiti u jednom danu, a zatim sljedećih pet dana posvetiti pregledu probavnog i dišnog sustava. Smatram da je prevencija jedini način da se stane na kraj svim bolestima, a ne samo kardiovaskularnima”, zaključio je kardiokirurg.

Važno je zapamtiti da se srčani udar ne može pouzdano predvidjeti samo na temelju umora ili poremećaja spavanja. Takvi simptomi mogu imati brojne uzroke, ali ako su neuobičajeni, dugotrajni ili praćeni nelagodom u prsima, potrebno je potražiti liječnički savjet. Kod iznenadne boli ili pritiska u prsima, otežanog disanja, hladnog znojenja ili drugih znakova mogućeg infarkta ne treba čekati pregled, nego odmah nazvati hitnu medicinsku službu na 112 ili 194.