Snažan El Niño mogao bi izazvati ekstremne vrućine, suše, požare i širenje opasnih zaraznih bolesti, a procjene istraživača govore o čak 451.000 dodatnih smrtnih slučajeva do veljače 2027. godine. Stručnjaci pozivaju Svjetsku zdravstvenu organizaciju na snažniju međunarodnu reakciju, upozoravajući da bi posljedice ovog klimatskog fenomena mogle poprimiti razmjere globalne zdravstvene krize.

El Niño mnogima je poznat kao izraz koji se povremeno pojavljuje u vremenskim prognozama, no ovaj prirodni klimatski fenomen mogao bi imati mnogo ozbiljnije posljedice nego što se na prvi pogled čini. Znanstvenici upozoravaju da bi njegov iznimno snažan oblik, koji je već zahvatio svijet, mogao prouzročiti golem broj smrtnih slučajeva, dodatno opteretiti zdravstvene sustave i pogodovati širenju zaraznih bolesti.

Zbog razmjera potencijalnih posljedica stručnjaci pozivaju Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da razmotri proglašenje međunarodne javnozdravstvene izvanredne situacije. Upozorenje je posebno istaknuto u analizi objavljenoj na portalu Think Global Health, koju potpisuju Colin J. Carlson, docent epidemiologije na Školi javnog zdravstva Sveučilišta Yale, i Christopher Callahan, docent na Sveučilištu Indiana.

Carlson upozorava da bi aktualni klimatski obrazac mogao dovesti do smrtnosti usporedive s onom tijekom pandemija, zbog čega smatra da međunarodna zajednica mora reagirati prije nego što se najcrnji scenariji ostvare.

Procjene govore o čak 451.000 dodatnih smrtnih slučajeva

Koliko bi posljedice mogle biti ozbiljne, pokazuje istraživanje Climate Impact Laba, istraživačke skupine povezane sa Sveučilištem u Chicagu. Prema njihovoj analizi, El Niño bi u razdoblju od lipnja 2026. do veljače 2027. mogao prouzročiti čak 451.000 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama.

Važno je naglasiti da je riječ o znanstvenoj procjeni, a ne o potvrđenom broju budućih žrtava. Istraživači su usporedili očekivanu smrtnost povezanu s vrućinama s uobičajenom smrtnosti u istom dijelu godine, koristeći povijesne podatke i klimatske projekcije.

Michael Greenstone, jedan od autora izvješća i profesor ekonomije na Sveučilištu u Chicagu, u razgovoru za CNN objasnio je zašto je ova analiza posebno važna.

„Dugo smo mogli predviđati kako temperature utječu na poljoprivredne usjeve, a sada možemo predvidjeti i njihov utjecaj na najgori mogući ishod – smrt”, rekao je Greenstone.

Pritom je upozorio da je riječ o brojci koju je teško pojmiti, ali iza nje ne stoje samo statistički podaci, nego stvarni ljudski životi.

„Taj je broj toliko velik da nas može ostaviti bez osjećaja za njegovu stvarnu težinu, ali čine ga roditelji i djeca, bake i djedovi, susjedi, ljudi koji odlaze na posao, brinu se o svojim obiteljima i jednostavno žive svoje živote”, istaknuo je.

Istraživači naglašavaju da se procjena odnosi na dodatne smrti koje bi ekstremne vrućine mogle izazvati u odnosu na uobičajene razine smrtnosti, a ne na ukupnu smrtnost od svih uzroka u promatranom razdoblju.

El Niño ne donosi samo vrućine: Prijete suše, požari i zarazne bolesti

El Niño je prirodni klimatski fenomen koji se pojavljuje u nepravilnim razmacima od nekoliko godina, a povezan je s neuobičajenim zagrijavanjem površinskih voda u središnjem i istočnom dijelu tropskog Tihog oceana. Promjene temperature oceana utječu na atmosfersku cirkulaciju, zbog čega dolazi do promjena vremenskih obrazaca u različitim dijelovima svijeta.

Njegove posljedice mogu uključivati porast globalnih temperatura, snažne oluje, obilne oborine, dugotrajne suše i intenzivne šumske požare. Ovisno o regiji, El Niño može izazvati potpuno različite vremenske ekstreme, a upravo ta nepredvidiva kombinacija posljedica predstavlja dodatni izazov za stanovništvo i nadležne službe.

Međutim, opasnost ne završava na ekstremnim temperaturama. Colin Carlson upozorava da bi istodobno mogle izbiti i epidemije bolesti poput denge i kolere, kao i drugih zaraznih bolesti koje se lakše šire u uvjetima poremećenih klimatskih i životnih okolnosti.

U svojoj analizi za Think Global Health Carlson je upozorio:

„Preliminarna analiza pokazuje da će samo zbog ekstremnih vrućina umrijeti gotovo pola milijuna ljudi, a pritom uopće ne govorimo o epidemijama denga-groznice, kolere i drugih zaraznih bolesti koje bi se također mogle pojaviti istodobno.”

Upravo mogućnost istodobnog djelovanja više različitih prijetnji razlog je zbog kojeg znanstvenici traže koordiniraniju međunarodnu reakciju. Ekstremne vrućine, nestašica vode, poremećaji u opskrbi hranom i širenje zaraznih bolesti mogli bi se međusobno pojačavati, posebno u državama s ograničenim zdravstvenim i infrastrukturnim kapacitetima.