Stres se najčešće povezuje s negativnim posljedicama za zdravlje, od nesanice i poteškoća s koncentracijom do povećanog rizika od razvoja brojnih bolesti. Međutim, novo znanstveno istraživanje otkrilo je i jednu njegovu neočekivanu stranu. Kortizol, hormon koji se često naziva hormonom stresa i smatra jednim od glavnih neprijatelja organizma, mogao bi imati važnu ulogu u stvaranju dugotrajnih sjećanja, osobito kada je riječ o emocionalno intenzivnim iskustvima.

Istraživači sa Sveučilišta Yale u Sjedinjenim Američkim Državama otkrili su da kortizol može pomoći mozgu da bolje zapamti događaje koji izazivaju snažne emocije. Njihovi rezultati mogli bi objasniti zašto se nekih trenutaka iz života sjećamo desetljećima, dok nam drugi, naizgled jednako važni svakodnevni događaji, vrlo brzo izblijede iz pamćenja.

Istraživanje je objavljeno u prosincu 2025. godine u znanstvenom časopisu Science Advances, a o njegovim je rezultatima u studenome 2026. pisao i časopis Popular Mechanics.

Zašto neke događaje pamtimo godinama, a druge zaboravljamo gotovo odmah?

Kada se nađemo u stresnoj situaciji, naš organizam pokreće niz bioloških reakcija koje nam pomažu da se suočimo s mogućom opasnošću. Jedna od najvažnijih jest oslobađanje kortizola, hormona koji sudjeluje u regulaciji brojnih procesa u tijelu.

Iako dugotrajna izloženost stresu može imati ozbiljne posljedice za fizičko i mentalno zdravlje, kratkotrajna stresna reakcija zapravo je prirodan obrambeni mehanizam kojim se organizam prilagođava zahtjevnim okolnostima.

Znanstvenici već dugo znaju da stres može utjecati na ljudsko pamćenje, no dosad nije bilo u potpunosti jasno zašto emocionalno intenzivni događaji ostavljaju tako snažan trag u našem mozgu.

Primjerice, mnogi se ljudi vrlo jasno sjećaju trenutaka u kojima su doživjeli snažan strah, iznenađenje ili uzbuđenje, čak i ako se to dogodilo prije mnogo godina. S druge strane, brojni obični događaji iz svakodnevice brzo nestaju iz našeg sjećanja.

Prema istraživačima sa Sveučilišta Yale, dio odgovora krije se u načinu na koji kortizol mijenja komunikaciju između moždanih mreža odgovornih za obradu emocija i stvaranje sjećanja.

Kako bi detaljnije istražili taj proces, znanstvenici su proveli eksperiment u kojem je sudjelovalo 26 dobrovoljaca.

Tijekom jedne eksperimentalne sesije sudionici su dobili hidrokortizon, farmaceutski oblik kortizola, dok su tijekom druge dobili placebo, odnosno tabletu bez aktivne djelatne tvari. Nakon toga prikazivane su im fotografije osmišljene tako da izazovu različite emocionalne reakcije.

Dok su promatrali fotografije, istraživači su pratili njihovu moždanu aktivnost pomoću funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI). Istodobno su sudionici ocjenjivali emocije koje su pojedine slike izazivale u njima.

Već sljedećeg dana provedena je provjera njihova pamćenja kako bi se utvrdilo koliko su dobro zapamtili prikazane sadržaje.

Rezultati su pokazali da je kortizol poboljšao pamćenje emocionalno značajnih sadržaja, ali nije imao jednak učinak na neutralne informacije.

Znanstvenici otkrili što se zapravo događa u mozgu pod utjecajem kortizola

Najzanimljiviji dio istraživanja odnosi se na način na koji kortizol utječe na komunikaciju između različitih moždanih mreža.

Znanstvenici su utvrdili da ovaj hormon ne djeluje samo na jedno određeno područje mozga, nego mijenja obrasce moždane aktivnosti i komunikaciju između nekoliko sustava uključenih u obradu informacija.

Kada su sudionici bili pod utjecajem dodatnog kortizola, moždane mreže povezane s emocionalnim uzbuđenjem pokazivale su stabilnije i izraženije obrasce aktivnosti.

Posebno su se istaknule mreže zadužene za obradu vizualnih informacija i koordinaciju kognitivnih procesa. Istodobno su moždane mreže odgovorne za stvaranje sjećanja postajale usmjerenije na informacije koje imaju emocionalnu važnost.

Drugim riječima, kortizol je pomogao različitim dijelovima mozga da bolje usklade obradu emocionalnih iskustava s njihovim pohranjivanjem u dugoročno pamćenje.

Takav mehanizam mogao bi objasniti zašto mozak ponekad daje prednost događajima koji izazivaju snažne emocije, dok manje značajne informacije ostavlja u drugom planu.

Jedna od autorica istraživanja, Elizabeth Goldfarb, profesorica psihijatrije i psihologije na Sveučilištu Yale, objasnila je da stresne reakcije imaju važnu funkciju prilagodbe organizma.

Prema njezinim riječima, stres može pomoći u stvaranju snažnih sjećanja, ali taj se učinak prvenstveno odnosi na iskustva koja osoba doživljava kao emocionalno intenzivna ili posebno značajna.

Goldfarb je također ukazala na mogućnost da povezivanje nastavnog gradiva sa zanimljivim i emocionalno upečatljivim sadržajima može pomoći učenju čak i u stresnim okolnostima.

Ipak, to ne znači da je namjerno izazivanje stresa dobar način za poboljšanje pamćenja. Znanstvenici upozoravaju da rezultate istraživanja ne treba tako tumačiti.

Nije svaki stres koristan: Postoji važna razlika koju ne treba zanemariti

Iako rezultati istraživanja donose zanimljive spoznaje, znanstvenici naglašavaju da je iznimno važno razlikovati kratkotrajni od kroničnog stresa.

Kratkotrajna stresna reakcija može pomoći organizmu da se prilagodi zahtjevnoj situaciji i odgovori na potencijalnu opasnost. Međutim, dugotrajna izloženost stresu može ozbiljno narušiti zdravlje, između ostaloga utjecati na kvalitetu sna, koncentraciju i druge važne tjelesne i mentalne funkcije.

Osim toga, činjenica da kortizol može poboljšati pamćenje emocionalno intenzivnih događaja ne znači da automatski poboljšava sve vrste pamćenja.

Naprotiv, neka ranija istraživanja pokazala su da izrazito snažno emocionalno uzbuđenje može otežati prisjećanje određenih informacija. To znači da utjecaj stresa na pamćenje nije jednostavan i da ovisi o nizu okolnosti.

Važno je uzeti u obzir i način na koji je provedeno istraživanje sa Sveučilišta Yale. Sudionicima je hidrokortizon davan u strogo kontroliranim eksperimentalnim uvjetima, zbog čega se dobiveni rezultati ne mogu jednostavno izjednačiti sa svim učincima prirodnog stresa kojem smo izloženi u svakodnevnom životu.

Znanstvenici smatraju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se preciznije razumjelo na koji način kortizol surađuje s drugim hormonima i moždanim procesima tijekom stvaranja i pohranjivanja sjećanja.

Kortizol nije samo hormon stresa: Novo istraživanje otvara zanimljiva pitanja

Ovo otkriće pruža važan uvid u složeno funkcioniranje ljudskog mozga i način na koji naše tijelo reagira na emocionalno intenzivna iskustva.

Iako se kortizol najčešće spominje u kontekstu negativnih posljedica stresa, rezultati istraživanja pokazuju da njegova uloga nije isključivo štetna. U određenim okolnostima može sudjelovati u procesu koji mozgu omogućuje da bolje zapamti iskustva koja doživljavamo kao posebno važna.

To, naravno, ne znači da bismo trebali tražiti stresne situacije kako bismo poboljšali pamćenje. Kronični stres i dalje predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje, a kratkotrajni učinci kortizola ne mogu se promatrati odvojeno od šireg funkcioniranja organizma.

Ipak, istraživanje sa Sveučilišta Yale pokazuje da hormon koji često povezujemo isključivo s negativnim posljedicama ima i važnu ulogu u jednom od najzanimljivijih procesa ljudskog mozga – stvaranju dugotrajnih sjećanja.