Misterij 'vampira' iz srca Europe riješen nakon 400 godina: Pronašli su tijelo sa srpom oko vrata i lokotom na nozi

Istraživači su u studiji iz 2026. opisali grob mlade žene iz Poljske sa srpom i lokotom, kombinacijom dotad nezabilježenom u objavljenoj arheološkoj literaturi, koju tumače kao zaštitu živih od pokojnice.
Arheolozi su ostatke žene koju su nazvali Zosja pronašli 2022. kod sela Pień. Lokot je bio pričvršćen za nožni palac, a srp položen preko vrata kako bi joj odsjekao glavu ako bi pokušala ustati.
„Bilo je neobično to što su primijenjene dvije mjere predostrožnosti, dva načina da se pokaže da ovaj kostur mora ostati u grobu, što znači da je strah od povratka tijela u život bio veći”, rekao je voditelj istraživanja Dariusz Poliński, profesor na Sveučilištu Nikola Kopernik u Torunju.
Njegov je tim na tom groblju identificirao 101 ukop iz 17. stoljeća, među kojima najmanje 12 smatra atipičnima. Ondje su pronađeni i dijete pokopano licem prema dolje te grobovi s kamenjem oko lubanje.
Ponovno otvaranje groba
Istraživači smatraju da je lokot na lijevom nožnom palcu postavljen pri prvom ukopu, a da je netko poslije otvorio grob i dodao srp. Pretpostavljaju da se tijelo tada još nije potpuno raspalo jer zglobovi nisu bili razdvojeni ni pomaknuti.
Zelenkaste mrlje na nepcu i drugim dijelovima lubanje upućuju i na mogući treći zaštitni predmet. Istraživači još nisu utvrdili što je to bilo. Ako je predmet postojao, smatraju da je bio od bakra ili materijala s visokim udjelom bakra.
„One su nesumnjivo doživljavane kao potencijalno opasni leševi koji bi mogli nauditi živima ako se ne onesposobe na ovaj način”, rekao je profesor emeritus srednjovjekovne povijesti i arheologije Sveučilišta u Oxfordu Džon Bler o ženama pokopanima sa srpovima preko grla.

Svila, zlato i podrijetlo
Zosja je umrla oko sredine 17. stoljeća, u dobi od 17 do 19 godina. Istraživači njezin visok društveni položaj povezuju s ostacima ukrasne vrpce uz čeljust. Imala je svilenu osnovu i četiri niti od čistog srebra i zlata.
Analize izotopa upućuju na to da je vjerojatno odrasla u okolici Piena, premda autori dopuštaju i druge dijelove srednje Europe. Mitohondrijska DNK otvara mogućnost skandinavskog podrijetla njezine majčine obitelji, ali ne daje konačan odgovor.
Genetičar i izvanredni profesor Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu Šaj Karmi, koji nije sudjelovao u istraživanju, ističe da se ta genetska sekvenca pojavljuje diljem Europe. Tim nije uspio izdvojiti jezgrinu DNK koja bi pružila podrobnije informacije.
Poliński smatra da su pokojnicu vjerojatno okrivljavali za bolesti ili glad. Uzrok njezine smrti ostaje nerazjašnjen: najnovija studija nije pronašla dokaze o ozljedama ili patološkim stanjima koja bi objasnila smrt. Tim nastavlja paleopatološka istraživanja, a Poliński smatra da bi dodatne analize DNK mogle donijeti nove odgovore.