Otvorili grobnicu u Mongoliji staru 2000 godina: Nisu mogli vjerovati što se nalazilo u njoj

Arheolozi su u Mongoliji završili četverogodišnje iskapanje najveće dosad poznate grobnice naroda Xiongnu u toj zemlji, s 413 nalaza, objavio je 6. studenoga Nacionalni muzej Koreje.
Među predmetima su prozirna staklena čaša koju arheolozi smatraju mogućim rimskim proizvodom te žad nadahnut pogrebnim običajima kineske dinastije Han. Nalazi svjedoče o vezama nomadske elite s udaljenim dijelovima Euroazije, piše Live Science.
Grobnica 160 nalazi se u kompleksu Duurlig Nars, a istraživanje je počelo 2023. Korejski istraživači radili su s Institutom za arheologiju Mongolske akademije znanosti i Nacionalnim muzejom Mongolije.
Devet kamenih slojeva
Grobnica s pristupnim hodnikom dugačka je oko 73 metra, a njezino je dno na približno 14,5 metara dubine. Arheolozi su tijekom iskapanja uklonili devet slojeva naslaganog kamena. Stepenasto oblikovana jama s kamenim slojevima koji se prema dnu sužavaju nalikuje obrnutoj piramidi.
U središtu su pronašli drvenu grobnu komoru s lijesom. Na njegovu dnu ležalo je 15 preklopljenih komada žada nepravilna oblika, s pomno urezanim ukrasima.
U uglednim pokopima iz doba dinastije Han često se pojavljuje žadni disk zvan bi. Predmeti iz ove grobnice odstupaju od njegova uobičajenog kružnog oblika. Arheolozi smatraju da bi mogli upućivati na preuzimanje kineskoga pogrebnog običaja uz vlastite prilagodbe.
Pronađeni su i dijelovi lakirane konjske kočije te srebrni ukrasi za konje s umetnutim kristalom. Ukras od srebrnog lima u obliku tikve i okrugli zlatni ukras takve izrade prvi su takvi nalazi u grobnici naroda Xiongnu. Ispod prozirnog kristala bili su postavljeni zlatna folija te crveni i plavi materijali.
Tragovi društvenih promjena
Grobnica je nastala u drugoj polovici prvog ili tijekom drugog stoljeća, u razdoblju slabljenja Xiongnua. Njezina središnja komora manja je i plića nego u drugim velikim grobnicama njihove elite. Arheolozi smatraju da bi to moglo biti trag promjena u tadašnjem društvu.
Nalazište je 21. kolovoza posjetio predsjednik Mongolije Uhnagiin Hurelsukh.
„Zajedničko korejsko-mongolsko znanstveno istraživanje jasan je simbol prijateljstva i suradnje između dviju zemalja i njihovih naroda”, rekao je Hurelsukh.
Istraživači planiraju kemijskom analizom razbijene staklene čaše s ručkom utvrditi gdje je proizvedena. Analizom DNK iz zuba i kose pronađenih u lijesu žele ispitati spol i dob pokojnika te moguću srodnost s osobama pokopanima u obližnjim grobovima.
Korejski muzej najavio je da će nalazi tijekom 2026. biti dopremljeni u Koreju radi konzervacije i znanstvenih analiza. Korejski muzej najavio je i da će u tom radu sudjelovati dva mongolska istraživača na stručnom usavršavanju.