Novo istraživanje sugerira da konzumacija kravljeg mlijeka može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, ali rizici se čine specifičnima samo za određene skupine ljudi. Znanstvenici sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj otkrili su potencijalne negativne učinke mlijeka na zdravlje srca, no utjecaj se primarno odnosi na žene.

Kako prenosi Mirror, istraživanje je otkrilo da šećer prisutan u kravljem mlijeku, odnosno laktoza, može izazvati upalu i oštećenje stanica, čime se povećava opterećenje srca. Iako mlijeko, uključujući i ono s niskim udjelom masti, može biti štetno za sve, čini se da su žene podložnije negativnim učincima zbog različite sposobnosti probavljanja šećera u usporedbi s muškarcima.

Viši rizik od koronarne bolesti srca kod žena

Koronarna bolest srca, često poznata kao „tihi ubojica”, jedan je od glavnih uzroka smrti u mnogim zemljama. Studija je uključivala analizu podataka od 101.000 osoba i pokazala da konzumiranje 400 ml mlijeka dnevno, što je otprilike dvije trećine pint, povećava rizik od koronarne bolesti srca kod žena za pet posto.

Liječnik razbio najveći mit o mlijeku: 'Cijeli život to slušamo, a to nema veze s istinom'

Povećanjem količine unesenog mlijeka, rizik se dodatno povećava: unos od 600 ml mlijeka dnevno povećava rizik za 12 posto, dok 800 ml dnevno može povećati rizik za čak 21 posto. Profesor Karl Michaëlsson, autor studije, objasnio je u časopisu BMC Medicine: „Naša analiza potvrđuje povezanost između unosa mlijeka većeg od 300 ml dnevno i viših stopa ishemijske bolesti srca i infarkta miokarda [srčanog udara] kod žena, ali ne i kod muškaraca.”

Ono što zabrinjava jest da ni prelazak na obranjeno ili poluobranjeno mlijeko ne smanjuje rizik, jer se štetni učinci mlijeka odnose na šećer laktozu, a ne na udio masnoće.

Alternativni izvori i preporuke

S obzirom na učestalu upotrebu mlijeka u raznim prehrambenim proizvodima i napicima poput kave, žitarica i kakaa, unos mlijeka može biti i veći nego što mislimo. Znanstvenici stoga savjetuju razmatranje drugih izvora mlijeka u prehrani, posebice jogurta, koji bi mogao smanjiti rizik od srčanih bolesti.

„Zdrava prehrana ključna je za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Zamjena nefermentiranog mlijeka umjerenim unosom fermentiranog mlijeka, poput jogurta, mogla bi smanjiti rizik,“ ističe Michaëlsson. Uz mlijeko, dostupni su i brojni drugi proizvodi poput biljnog mlijeka, koji su sve pristupačniji na tržištu.

Iako nije nužno u potpunosti izbaciti kravlje mlijeko iz prehrane, budući da je dobar izvor proteina i kalcija, možda bi vrijedilo razmisliti o drugim mogućnostima, posebice za žene koje bi zbog mlijeka mogle biti izložene većem riziku od srčanih problema.