Šećer je posvuda — u voću, medu, slasticama i pićima. Iako je ukusan i zadovoljava osjetila, prehrambeni stručnjaci već ga desetljećima nazivaju izvorom praznih kalorija. Konzumacija prevelikih količina šećera povezuje se s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, bolesti srca i karijes.

Zbog toga brojne zdravstvene organizacije, uključujući Američko udruženje za srce (AHA), preporučuju ograničenje unosa šećera — najviše 25 grama dnevno za žene i 38 grama za muškarce. U pokušaju da smanje unos šećera, mnogi posežu za umjetnim zaslađivačima poput aspartama, sukraloze, stevije ili ekstrakta ploda monaha. Ti zaslađivači bez kalorija nalaze se u brojnim dijetalnim napitcima, bezšećernim grickalicama i niskokaloričnim proizvodima.

No, koliko su zapravo sigurni?

Aspartam: Slatkiš bez kalorija ili zdravstveni rizik?

Aspartam je umjetni zaslađivač 200 puta slađi od šećera, otkriven još 1965. godine. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila ga je za upotrebu 1981., a danas se nalazi u više od 6.000 prehrambenih i pića te oko 600 farmaceutskih proizvoda.

Prvotno je aspartam prihvaćen kao alat u borbi protiv pretilosti i pomoć dijabetičarima jer ne uzrokuje porast razine šećera u krvi. Međutim, desetljeća nakon početka njegove uporabe, znanstvena i javna rasprava o njegovoj sigurnosti još traje.

Potencijalne koristi aspartama

Aspartam nudi poznat okus šećera, ali bez kalorija, što ga čini privlačnim osobama koje paze na tjelesnu težinu. U doba rastuće pretilosti, čak i male uštede kalorija mogu imati utjecaj.

Također, ne uzrokuje nagli skok glukoze, pa je pogodan za osobe s dijabetesom tipa 2. Ipak, neka istraživanja ukazuju na moguću povezanost s metaboličkim sindromom i povećanim rizikom od dijabetesa, što sugerira da bi se aspartam trebao konzumirati kao dio uravnotežene prehrane, a ne kao jednostavna zamjena za šećer.

Prema postojećim smjernicama, aspartam se smatra sigurnim unutar dozvoljenih dnevnih granica. FDA je postavila prihvatljivu dnevnu dozu (ADI) na 50 mg po kilogramu tjelesne mase, što znači da bi osoba od 60 kilograma trebala unijeti oko 75 paketića aspartama dnevno kako bi dosegnula tu granicu.

Rizici i kontroverze

Unatoč potencijalnim koristima, brojna istraživanja upozoravaju na moguće nuspojave, uključujući: glavobolje, vrtoglavice, promjene raspoloženja, razdražljivost, tjeskobu, nesanicu.

Studije su pokazale i moguće neurološke rizike, uključujući smanjenu sposobnost kontrole impulsa, kognitivni pad, pa čak i povećani rizik od neurodegeneracije, moždanog udara i demencije.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da aspartam može povisiti razinu fenilalanina i asparaginske kiseline u mozgu. To predstavlja ozbiljnu prijetnju osobama s fenilketonurijom (PKU) — nasljednim poremećajem kod kojeg tijelo ne može razgraditi fenilalanin, što može dovesti do oštećenja mozga. Osobe s PKU moraju u potpunosti izbjegavati aspartam.

Godine 2023., Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificirala je aspartam kao “moguće kancerogen”, iako je i dalje odobren za konzumaciju unutar utvrđenih sigurnosnih granica. Znanstveni nalazi o njegovoj povezanosti s rakom su mješoviti i još nisu konačni.

Također, neka istraživanja sugeriraju da umjetni zaslađivači mogu prevariti mozak, potičući čežnju za slatkim, što dugoročno može dovesti do povećanog apetita i debljanja — upravo suprotan učinak od onog zbog kojeg se najčešće koriste.

Što kaže znanost o crijevima i mikrobiomu?

Nova istraživanja upućuju na to da aspartam i drugi zaslađivači mogu narušiti zdravlje crijevne mikrobiote — složene zajednice korisnih bakterija koje igraju ključnu ulogu u probavi, imunitetu pa čak i raspoloženju.

Narušena crijevna ravnoteža može rezultirati probavnim smetnjama, smanjenom imunološkom funkcijom i većim rizikom od infekcija. Neki znanstvenici povezuju neravnotežu mikrobioma i s povećanim rizikom od raka debelog crijeva.

Je li šećer manji problem od zamjene?

Unatoč činjenici da niskokalorični zaslađivači poput aspartama nude privlačnu alternativu za one koji žele smanjiti unos šećera, brojna otvorena pitanja o njihovom dugoročnom utjecaju na zdravlje ostaju bez jasnih odgovora.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) savjetuje da se ne preporučuje uporaba umjetnih zaslađivača za kontrolu tjelesne mase, ističući kompleksne i nerazjašnjene poveznice s kroničnim bolestima.

Aspartam možda djeluje kao slatko rješenje, ali podloga tog okusa može skrivati gorak rizik za zdravlje.