Astronomi su potvrdili postojanje egzoplaneta HD 20794 d, koji bi mogao imati ključne sastojke za život kakav poznajemo. Ova uzbudljiva spoznaja dolazi nakon godina promatranja zvijezde HD 20794, udaljene svega 20 svjetlosnih godina od Sunčevog sustava, prenosi Oxford University.

Egzoplanet HD 20794 d ima masu od približno 5,82 mase Zemlje te orbitira oko svoje zvijezde u vremenskom periodu od 648 dana. Njegova orbita smješta ga u tzv. nastanjivu zonu, područje oko zvijezde na kojem bi se tekuća voda mogla zadržati na površini – ključni uvjet za život kakav poznajemo.

Međutim, postoji važna prepreka: orbita HD 20794 d je eliptična. To znači da tijekom jednog dijela svoje orbite planet prolazi kroz nastanjivu zonu, dok se u najudaljenijoj točki od zvijezde, poznatoj kao apastron, udaljava do točke na kojoj bi sva voda na njegovoj površini mogla zalediti.

Još jedan izazov je što znanstvenici još uvijek ne znaju točan radijus ovog egzoplaneta. Prema sadašnjim procjenama, njegov radijus se kreće između 1,7 i 2,1 puta većeg od Zemljinog. Ako je bliži manjoj procjeni, HD 20794 d bi mogao biti stjenoviti planet sličan Zemlji, tzv. super-Zemlja. No, ako je veći, postoji mogućnost da je riječ o plinovitom mini-Neptunu, što bi značajno umanjilo njegove šanse za nastanjivost.

Otkrivanje planeta i izazovi detekcije

Zvijezda HD 20794, žuti patuljak sličan Suncu, ali manji i stariji, već je 2011. godine bila u fokusu astronoma kada su otkrivena tri egzoplaneta u njenoj orbiti. No, razlučivanje pojedinosti o njima bilo je izrazito teško sve do 2022. godine, kada je Michael Cretignier s Oxford University primijetio jedva zamjetno podrhtavanje u spektru zvijezde. To podrhtavanje mogla je uzrokovati upravo gravitacijska sila egzoplaneta dok "pleše" u orbiti sa svojom zvijezdom.

Budući da je signal bio na rubnoj granici detekcije, Cretignier i njegov tim morali su provesti temeljitu analizu podataka te prikupiti dodatna promatranja pomoću ESPRESSO instrumenta Europskog južnog opservatorija – sofisticiranijeg nasljednika poznatog HARPS instrumenta, zaslužnog za početno otkriće.

"Bio je to ogroman osjećaj sreće kada smo napokon mogli potvrditi postojanje planeta," izjavio je Cretignier. "Osjetio sam i olakšanje jer je prvotni signal bio na samoj granici mogućnosti našeg spektrografa, pa nismo mogli biti potpuno sigurni je li signal stvaran ili ne."

Što dalje?

Unatoč izazovima, znanstvenici su optimistični. Blizina HD 20794 d, svega 20 svjetlosnih godina od nas, znači da bi buduće svemirske misije možda mogle donijeti čak i prve slike ovog planeta.

"Iako je moj posao uglavnom pronalaziti ove nepoznate svjetove," rekao je Cretignier, "sada sam iznimno uzbuđen čuti što će drugi znanstvenici otkriti o ovom planetu, posebno jer je jedan od najbližih analoga Zemlji koje poznajemo, a njegova neobična orbita čini ga još intrigantnijim."

Hoće li HD 20794 d uistinu biti novi kandidat za planet s uvjetima sličnima Zemlji, pokazat će buduća istraživanja, ali jedno je sigurno – potencijal za otkriće života izvan našeg planeta nikada nije bio bliži.