Zapanjujući tok zvijezda primijećen je kako struji kroz međugalaktički prostor u skupini galaksija udaljenoj oko 300 milijuna svjetlosnih godina. Ovakvi mostovi poznati su kao zvjezdani tokovi, a s dužinom od 1,7 milijuna svjetlosnih godina, novoimenovani Gigantski tok Coma prvi je takve vrste ikada viđen izvan galaksije.

Ovo otkriće predstavlja veliko iznenađenje. U takvom dinamičnom i gravitacijski kompleksnom okruženju kao što je skupina galaksija, ne očekuje se da će nešto tako prozračno kao zvjezdani tok trajati dugo. No, evo nas ovdje. Pronalazak omogućuje detaljnije proučavanje skupina galaksija i tajanstvene, kvrgave tamne tvari unutar njih.

"Ovaj gigantski tok slučajno je prešao naš put", kaže opservacijski astrofizičar Javier Román sa Sveučilišta u Groningenu u Nizozemskoj i Sveučilišta u La Laguni na Španjolskom. "Proučavali smo haloe zvijezda smještene oko velikih galaksija", njegove riječi prenosi Science Alert.

Što je to zapravo

Zvjezdani tokovi prilično su uobičajeni u Mliječnom putu. Smatra se da su rastrgani ostaci gustih globularnih skupova zvijezda, razdvojeni plimnim silama Mliječnog puta. No teško ih je identificirati; povezanost zvijezda nije odmah jasna jer je teško procijeniti udaljenosti do zvijezda, a tokovi su prilično slabi.

U međugalaktičkom prostoru ta slabost također čini teškim prepoznavanje slobodnih veza objekata. Svemir je prepun svjetlećih stvari; što je nešto tamnije, to je vjerojatnije da ćemo ga propustiti. Međutim, tehnologija teleskopa i analitičke tehnike posljednjih godina otkrile su više slabih objekata nego što smo ih mogli identificirati u prošlosti; tako je i s Gigantskim tokom Coma.

Román i njegovi kolege koristili su teleskope Jeanne Rich i William Herschel za traženje slabe strukture unutar Skupine Coma, skupa koja sadrži tisuće poznatih galaksija. Pokušavali su proučiti galaktičke haloje - difuzne, sferične regije rijetkih zvijezda i tamne tvari koje okružuju naseljena ravnotežna područja galaksija.

Proveli su simulacije

Međutim, njihovi podaci otkrili su neočekivano: dugu, produženu vrpcu zvijezda, ne smještenu unutar galaksije, već između galaksija skupine. Ova vrpca bitno se razlikuje od rijetkih niti kozmičke mreže koje povezuju galaksije unutar skupina. Više nalikuje zvjezdanim tokovima unutar Mliječnog puta, ali na mnogo većem razmjeru.

Iako su prilično velike i izgledaju mirno, skupine galaksija su gravitacijski kaotična okruženja, s masivnim objektima koji ih guraju i povlače na sve strane. Očekivano je da zvjezdani tok neće dugo preživjeti u takvom okolišu - ali taj okoliš pruža nam neke naznake o podrijetlu toka, otkrili su istraživači.

Proveli su simulacije i otkrili da, iako rijetki, takvi tokovi mogu nastati u skupini galaksija - od patuljaste galaksije razdvojene gravitacijom većih galaksija. U kozmičkim mjerilima, ne očekuje se da će dugo trajati; sreća je što imamo tehnologiju u ovoj fazi povijesti Svemira koja nam omogućuje da uočimo strukturu dok se nastavlja raspadati.

Neobuzdana aktivnost sunca postat će sve jača: Ova pojava se javlja svakih 11 godina

Od čega se sastoji

No, njegovo postojanje može se koristiti za proučavanje okoline te skupine. Budući da su skupine galaksija teške tajanstvenom tamnom tvari, ovo je od interesa za znanstvenike koji pokušavaju otkriti od čega se ta tvar sastoji.

Gigantski tok Coma također sugerira da se slične strukture mogu pronaći i u drugim skupinama. Istraživači se nadaju da će upotrijebiti veće teleskope kako bi bliže promotrili ove ogromne konglomerate i pronašli koje smo još tajne propustili.

I nadaju se da će pažljivije proučiti Gigantski tok Coma. "Voljeli bismo promatrati pojedinačne zvijezde u i oko toka i saznati više o tamnoj tvari", kaže astronom Reynier Peletier sa Sveučilišta u Groningenu.