Stoljećima stara biblijska kronologija ponovno je privukla pozornost javnosti nakon što se na društvenim mrežama pojavila tvrdnja da se čovječanstvo nalazi u prijelomnoj godini, na samom kraju jednog povijesnog ciklusa. Prema tom tumačenju, svijet navodno ulazi u razdoblje božanskog suda, obnove ili svojevrsnog „resetiranja“ ljudske povijesti.

Raspravu je potaknuo video koji je na Instagramu objavila Kaylah Hodgins, a koji se fokusira na vremenske tablice iz Biblije tiskane 1818. godine. To izdanje sadrži Stari i Novi zavjet te apokrife, zbirku drevnih tekstova iz biblijskog razdoblja o čijem se statusu u Svetom pismu raspravlja već stoljećima.

Računica koja vodi do simboličnih 6.000 godina

Prema toj Bibliji, stvaranje svijeta datirano je u 4004. godinu prije Krista. U kronologiji se navodi da je od Adama do Krista prošlo 3.974 godine, a zatim još 1.815 godina od Kristova rođenja do godine tiskanja Biblije. Zbrojeni, ti brojevi daju ukupno 5.789 godina od Stvaranja do početka 19. stoljeća.

Hodgins je potom toj brojci dodala godine koje su prošle od 1818. do danas, čime se, prema toj logici, dolazi do približno 6.000 godina ljudske povijesti. Upravo ta brojka za neke predstavlja simboličnu prekretnicu koja, prema određenim religijskim tumačenjima, označava završetak sadašnjeg doba čovječanstva.

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Kaylah Hodgins (@kaypodgee)

Sedam „dana“ povijesti svijeta

U pojedinim židovskim i kršćanskim tradicijama povijest se promatra kroz sedmodijelnu strukturu, oblikovanu prema sedam dana stvaranja svijeta. U tom okviru, prvih šest „dana“, odnosno 6.000 godina, predstavlja razdoblje ljudskog rada, napora i nemira, dok sedmi „dan“ simbolizira vrijeme odmora, često povezano s mesijanskom ili tisućljetnom vladavinom mira.

Dosezanje kraja šestog „dana“ u tom se kontekstu smatra velikom prekretnicom, prijelazom iz doba ljudske dominacije u novu fazu vođenu božanskim načelima. Pristalice ove teorije naglašavaju da se ne radi o naglom uništenju planeta, već o dramatičnoj transformaciji svijeta i društva.

Neki to opisuju kao kraj ere u kojoj čovjek ima potpunu kontrolu, dok drugi govore o velikim globalnim previranjima, moralnom preispitivanju ili duhovnoj obnovi, a ne o jednom konkretnom katastrofičnom događaju.

Oprez znanstvenika i teologa

Biblijski znanstvenici i teolozi, međutim, pozivaju na oprez pri ovakvim tumačenjima. Većina ističe da datum Stvaranja otisnut u starim izdanjima Biblije predstavlja jednu povijesnu interpretaciju, a ne univerzalno prihvaćenu crkvenu doktrinu.

Spomenuti datum razvio je James Ussher, irski nadbiskup iz 17. stoljeća i ugledni biblijski učenjak, poznat po takozvanoj Ussherovoj kronologiji. On je, detaljnim zbrajanjem životnih vijekova biblijskih likova, dobi patrijarha i ključnih događaja poput Potopa, zaključio da se stvaranje svijeta dogodilo 4004. godine prije Krista. Ussher je čak odredio i točan dan, navodeći da je prvi „dan“ svijeta započeo 23. listopada.

Kasnija izdanja Biblije iz 18. i 19. stoljeća, uključujući ono iz 1818. godine koje se pojavljuje u viralnom videu, preuzela su kronološke tablice temeljene na Ussherovu radu. Te su tablice često bile smještene na početku Biblije i nudile čitateljima kronološki pregled biblijske povijesti, od Stvaranja do godine tiskanja samog izdanja.

Simbolika nasuprot doslovnom tumačenju

Suvremena teologija Ussherovu kronologiju uglavnom promatra simbolički, a ne doslovno, dok znanstveni dokazi starost Zemlje procjenjuju na oko 4,5 milijardi godina. Mnoge crkve ujedno odbacuju spekulacije o „kraju vremena“ temeljene na točnim datumima, upozoravajući da su se takva predviđanja tijekom povijesti više puta pokazala netočnima.

Unatoč tome, video je potaknuo široku raspravu ne samo među vjernicima, već i među povjesničarima te korisnicima društvenih mreža zainteresiranima za spoj vjere, numerologije i povijesti. U komentarima se dijele fotografije starih Biblija, uspoređuju različite kronologije i raspravlja o značenju samog koncepta 6.000 godina.

Za neke je ta brojka podsjetnik na malenost čovječanstva u ogromnom vremenskom rasponu, dok je drugi doživljavaju kao simbolični „odbrojivač“ koji daje dodatnu težinu moralnom i duhovnom preispitivanju.

Iako sama Biblija izričito ne tvrdi da dosezanje 6.000 godina označava kraj ljudske povijesti, apokaliptična tumačenja Ussherove kronologije opstaju već stoljećima. Sedmi „dan“ odmora, proizašao iz priče o stvaranju, često se zamišlja kao tisuću godina obnove, pravde ili božanske vladavine.

Za mnoge današnje promatrače, ova rasprava manje je pitanje doslovnog proročanstva, a više odraz kulturne i duhovne fascinacije idejom da se svijet možda nalazi na rubu jednog novog doba.