Šetajući ulicama Beča, gotovo je nemoguće ne čuti hrvatski, bosanski ili pak srpski jezik. Nije ni čudo, s obzirom na to da u glavnom gradu Austrije živi više od 150 tisuća ljudi porijeklom iz bivše Jugoslavije. Njihova prisutnost nije ostala samo na jeziku – kultura Balkana, a osobito hrana, našla je svoje mjesto u austrijskoj prijestolnici.

Tako u Beču, poznatom po čokoladi, pecivima i tradicionalnim jelima poput bečke šnicle i Zaher torte, nije teško pronaći dobar bosanski burek, srpski roštilj ili hrvatske lignje. No, jedno jelo privlači posebnu pažnju – "Bosna", bečki specijalitet čije ime budi asocijacije na Balkan, iako s njim nema previše veze.

Kako piše srpski Mondo, usred Beča, ispred kioska koji prodaje ovo jelo, često se može vidjeti dugačak red turista. Zanimljivo, među njima je mnogo gostiju iz Azije, koji rado isprobavaju ovaj austrijski klasik. "Bosna" je zapravo kobasica u duguljastom pecivu, začinjena kečapom, senfom i curryjem u prahu, a poslužuje se s prženim lukom. Nakon pripreme, dodatno se zapeče, čime poprima hrskavu teksturu. Jelo se priprema u manje od jedne minute, a cijena mu je 5,90 eura. Iako na prvi pogled djeluje kao obilan obrok, u stvarnosti se više svrstava u kategoriju laganih zalogaja "za usput".

Ima li "Bosna" veze s Bosnom i Hercegovinom?

Na prvi pogled, naziv sugerira povezanost s Bosnom, no sastojci i način pripreme nemaju baš nikakvih dodirnih točaka s bosanskom kuhinjom. Prodavača su pitali o porijeklu imena, no on nije imao odgovor. Međutim, jedan od domaćih kupaca u redu dao je zanimljivo objašnjenje.

"Bosanci su jaki kao i začini u ovom jelu" – Jedna verzija priče kaže da je naziv nastao zbog snažnih začina poput curryja i prženog luka, koji simboliziraju snagu i izdržljivost, osobine koje se tradicionalno pripisuju Bosancima. Imigrantski utjecaj – Druga teorija tvrdi da je "Bosna" u Austriju došla zahvaljujući imigrantima. Prema jednom izvoru, jelo je u Linz prije 50-ak godina donio srpski imigrant Petar Radisavljević. Drugi tvrde da je to učinio Bugarin Žanko Todorov, čija verzija uključuje i peršin, a ponekad i češnjak.

Bez obzira na to tko je prvi uveo "Bosnu" u Austriju, sigurno je da jelo nije autohtono bosansko, već da je ime dobilo zahvaljujući balkanskim imigrantima.