Čudna eksplozija ponovno je odjeknula u svemiru: Jedna stvar posebno zabrinjava
Eksplozija koja se dogodila nekoliko milijardi svjetlosnih godina udaljena i zapažena 2022. godine, poznata kao Tasmanski vrag (AT2022tsd), iznova pokazuje svoju moć, bukteći snagom jednakom 100 milijardi Sunaca - istom snagom kao i prilikom prvog bljeska, mjesecima nakon samog događaja.
Ova eksplozija spada u rijetku kategoriju poznatu kao svijetleći brzi plavi optički tranzijenti, ili LFBOT, od kojih je otkriveno samo nekoliko. Tasmanski vrag sada se pridružuje nizu LFBOT-ova koji izvode radnje koje su zaista neobične, kako ističe astrofizičar Jeff Cooke sa Tehnološkog sveučilišta Swinburne i ARC Centra izvrsnosti za otkrivanje gravitacijskih valova (OzGrav) u Australiji: "Ovakav događaj nikada prije nije viđen."
LFBOT-ovi su prvi put identificirani 2018. godine s eksplozijom poznatom kao Krava. Od tada su otkriveni još neki, često nazivani po životinjama, a svi su izuzetno svijetli, barem 10 puta sjajniji od uobičajenih supernova. Njihova nevjerojatna svjetlost dolazi u plavkastoj nijansi, a trajanje im je vrlo kratko, poput sporadičnih bljeskalica fotoaparata u dubinama svemira.
Iako su takvi događaji čudni, astronome posebno zanima uzrok. Općenito, svijetle eksplozije u svemiru proizlaze iz umirućih zvijezda koje postaju supernove ili sudara neutronskih zvijezda. Najizgledniji kandidat za LFBOT do sada bio je formiranje crne rupe u neobičnoj vrsti supernove s kolapsom jezgre.
Ponovno se pokrenula
Međutim, svaki LFBOT pokazuje svoje jedinstvene osobitosti. Primjerice, Krava je imala izuzetno ravnu eksploziju, dok je Finch, otkriven ranije iste godine, bio vidljiv u međugalaktičkom prostoru, udaljen oko 50.000 svjetlosnih godina od najbliže galaksije. Tajanstvene pojave poput Tasmanskog vraga dodatno kompliciraju razumijevanje ovih fenomena.
Prema novoj analizi koju je vodila astronomica Anna Ho sa Sveučilišta Cornell, zajedno s međunarodnim timom od preko 70 koautora, čini se da Tasmanski vrag ukazuje na formiranje neutronskih zvijezda ili crne rupe. Korišten je novi pristup za praćenje mjesta gdje je LFBOT prvi put otkriven, otkrivajući najmanje 14 svjetlosnih baklji u 120 dana nakon prvog bljeska. Ove baklje bile su izuzetno svijetle, usporedivše se s samim Tasmanskim vragom, ali trajele su samo nekoliko minuta.
"Umjesto očekivanog postupnog blijedjenja, izvor je nakratko ponovno zabljesnuo, iznova i iznova", objašnjava Ho. "LFBOT-ovi već predstavljaju neobične, egzotične događaje, a ovo je bilo još neobičnije." Točan uzrok tih baklji još uvijek nije poznat, ali znanstvenici pretpostavljaju da ukazuju na prisutnost kompaktnog objekta poput crne rupe.
'Pomiče granice fizike'
Cooke ističe: "Ovaj događaj pomiče granice fizike svojom ekstremnom energetskom produkcijom i brzinom trajanja bljeska. Svjetlost putuje konačnom brzinom, što ograničava veličinu izvora, a sva ta energija stvara se iz relativno malog izvora." Crne rupe same po sebi ne emitiraju svjetlost koju možemo detektirati, ali postoje mehanizmi koji omogućuju njihovo otkrivanje putem istiskivanja svjetlosti iz okolnog materijala. Na primjer, ako je jezgra masivne zvijezde kolabirala u crnu rupu nakon izbacivanja vanjske ovojnice, plin iz te ovojnice mogao bi pasti natrag u crnu rupu.
Misteriozna svjetlost zaprepastila ljude: Znanstvenici zbunjeni cijelom pojavom
Ova nova saznanja o Tasmanskom vragu otvaraju prozor u razumijevanje LFBOT-ova, crnih rupa i možda ciklusa života zvijezda koji do sada nisu bili poznati. "Zvijezda ne samo da sjedi tamo, već je aktivna i izvodi radnje koje možemo proučavati", zaključuje Ho. "Vjerujemo da bi ove svjetlosne baklje mogle potjecati od jednog od tih novonastalih objekata, pružajući nam uvid u njihova svojstva u ranoj fazi formiranja."