Kada je Ludwig van Beethoven preminuo 26. ožujka 1827. godine nakon dugotrajnih zdravstvenih problema, iza sebe je ostavio više od glazbene ostavštine.

Tijekom posljednjih mjeseci života bio je prikovan za krevet. Mučila ga je žutica, trbuh i udovi bili su mu otečeni, a disanje sve teže. Nakon njegove smrti suradnici su među osobnim stvarima pronašli dokument koji je napisao gotovo 25 godina ranije.

U toj oporuci Beethoven je zamolio svoju braću da javnosti objave pojedinosti o njegovom zdravstvenom stanju kako bi ljudi bolje razumjeli patnje koje je podnosio tijekom života.

Upravo je ta želja gotovo dva stoljeća kasnije nadahnula međunarodni tim istraživača da pokušaju pronaći odgovore koristeći tehnologiju o kojoj skladatelj nije mogao ni sanjati.

Misterij gluhoće nikada nije riješen

Danas je dobro poznato da je Beethoven već sredinom četrdesetih godina života gotovo potpuno izgubio sluh.

Problemi su započeli još u njegovim dvadesetima pojavom tinitusa, odnosno neugodnog zujanja u ušima. S vremenom je postao sve osjetljiviji na glasne zvukove, a potom je počeo gubiti sposobnost slušanja viših tonova.

Do 1818. godine postao je funkcionalno gluh, što je praktički okončalo njegovu karijeru koncertnog izvođača.

U pismu braći priznao je da ga je bolest toliko pogodila da je razmišljao i o samoubojstvu.

No unatoč brojnim teorijama, uzrok njegova gubitka sluha nikada nije sa sigurnošću utvrđen, čak ni za života.

Arheolozi u ostali zapanjeni pronalaskom u Jeruzalemu: Stube su vodile u podzemni mrak, a onda su vidjeli dimenzije

Godinama se borio i s drugim zdravstvenim problemima

Beethovenovi zdravstveni problemi nisu bili ograničeni samo na sluh.

Prema povijesnim zapisima, već od 22. godine patio je od snažnih bolova u trbuhu i kroničnih probavnih tegoba, uključujući učestale proljeve.

Posljednjih godina života pojavili su se i ozbiljni znakovi bolesti jetre, za koju se dugo smatralo da je igrala važnu ulogu u njegovoj smrti u 56. godini života.

DNK analiza srušila staru teoriju

Godine 2007. jedna forenzička analiza pramena kose za koji se vjerovalo da pripada Beethovenu sugerirala je kako je trovanje olovom možda ubrzalo njegovu smrt.

Takva teorija nije bila nelogična s obzirom na to da su se u 19. stoljeću koristile olovne posude, a olovo je bilo prisutno i u pojedinim medicinskim tretmanima.

Međutim, novo istraživanje objavljeno 2023. godine donijelo je iznenađujući obrat.

Analizom je utvrđeno da sporni pramen kose uopće nije pripadao Beethovenu, već nepoznatoj ženi.

Time je teorija o trovanju olovom ozbiljno dovedena u pitanje.

Što je zapravo uzrokovalo njegovu smrt?

Istraživači su potom analizirali nekoliko drugih uzoraka kose za koje je potvrđeno da vrlo vjerojatno potječu upravo od slavnog skladatelja.

Rezultati su pokazali da je Beethoven imao značajan genetski rizik za razvoj bolesti jetre te da je bio zaražen virusom hepatitisa B.

Prema riječima biokemičara Johannes Krause iz Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju, kombinacija infekcije hepatitisom B, konzumacije alkohola i drugih čimbenika rizika za bolest jetre vjerojatno je značajno pridonijela njegovoj smrti.

Ipak, istraživači naglašavaju da ni danas ne mogu sa stopostotnom sigurnošću reći što ga je točno usmrtilo.

Stari trik mesara postao hit ljeta: Muhe bježe iz kuće zbog jedne obične vrećice koju svi imaju doma

Jedna velika zagonetka ostala je neriješena

Iako je DNK analiza pružila nove odgovore o njegovoj jetri, nije uspjela razriješiti najveću Beethovenovu želju.

Znanstvenici nisu pronašli definitivan uzrok njegove gluhoće niti kroničnih probavnih problema.

Tako i gotovo 200 godina nakon njegove smrti ostaju otvorena pitanja koja su ga pratila tijekom cijelog života.

Gdje se zarazio hepatitisom B? Što je uzrokovalo njegove dugogodišnje bolove u trbuhu? I zašto je izgubio sluh?

DNK otkrila i obiteljsku tajnu

Možda najneočekivanije otkriće nije bilo povezano sa zdravljem.

Usporedbom Y-kromosoma iz Beethovenove kose s genetskim profilima današnjih rođaka koji potječu iz njegove očinske loze, znanstvenici su pronašli značajno odstupanje.

To upućuje na mogućnost da se u nekom trenutku između 16. i 18. stoljeća dogodio izvanbračni događaj očinstva u njegovoj obiteljskoj liniji.

Prema riječima biološkog antropologa Tristan Begg, neslaganje se vjerojatno dogodilo između začeća Hendrika van Beethovena oko 1572. godine i rođenja samog Ludwiga van Beethovena 1770. godine, prenosi Science Alert.

Misterij koji i dalje fascinira svijet

Istraživanje objavljeno u časopisu Current Biology donijelo je neke od najvažnijih spoznaja o životu i smrti slavnog skladatelja, ali nije riješilo sve zagonetke.

Naprotiv, otvorilo je nova pitanja koja će znanstvenici pokušavati razjasniti i u godinama koje dolaze.

Gotovo dva stoljeća nakon njegove smrti, Beethoven i dalje uspijeva intrigirati svijet – ne samo svojom glazbom, nego i tajnama koje je skrivao njegov vlastiti genetski zapis.