Nedavna studija znanstvenika sa Sveučilišta u Plymouthu donosi zabrinjavajuće otkriće: povrće koje svakodnevno jedemo može sadržavati tisuće čestica mikroplastike. Istraživači su prvi put uspjeli dokazati da nanoplastika može proći kroz prirodnu zaštitnu barijeru korijena biljaka i nakupljati se u njihovim jestivim dijelovima.

Ovo otkriće dodatno produbljuje zabrinutost znanstvene zajednice jer mikroplastika već godinama izaziva globalnu pažnju zbog svoje sveprisutnosti u okolišu. Takve čestice već su pronađene na nekim od najudaljenijih mjesta na planetu – od najdubljih dijelova Marijanske brazde pa sve do vrha Mount Everesta. Ipak, njihova prisutnost u povrću do sada je ostajala uglavnom nepoznata i nedovoljno istražena.

Sada su stručnjaci sa Sveučilišta u Plymouthu potvrdili da mikroplastika može završiti upravo ondje gdje je najmanje očekujemo – u povrću koje svakodnevno konzumiramo.

Voditelj istraživanja, dr. Nathaniel Clark, upozorio je da rezultati studije vjerojatno nisu ograničeni samo na jednu vrstu biljke.
„Nema razloga vjerovati da je ovo ograničeno samo na rotkvice. Postoji jasna mogućnost da se nanoplastika apsorbira u različite vrste povrća koje se uzgajaju diljem svijeta“, istaknuo je Clark.

Kako je plastika završila u rotkvicama

Kako bi istražili na koji način mikroplastika može ući u biljno tkivo, znanstvenici su proveli eksperiment s rotkvicama uzgojenima u hidroponskom sustavu, odnosno u kontroliranim uvjetima bez tla. Korijenje biljaka izloženo je otopini koja je sadržavala mikroplastične čestice.

Rezultati su se pojavili iznenađujuće brzo. Već nakon samo pet dana istraživači su zabilježili značajne količine plastike u biljkama.

Analiza je pokazala da je oko 25 posto mikroplastičnih čestica završilo u jestivom, mesnatom dijelu rotkvice. Dodatnih 10 posto plastike prodrlo je čak i do izdanaka biljke.

Prema objašnjenju dr. Clarka, biljke inače posjeduju prirodnu zaštitu koja bi trebala spriječiti prodor štetnih čestica. Riječ je o strukturi poznatoj kao Casparijev pojas – zaštitnoj barijeri u korijenu koja filtrira tvari prije nego što uđu u unutrašnjost biljke.

Međutim, rezultati studije pokazali su da nanoplastične čestice mogu probiti tu prepreku, proći kroz korijenski sustav i nakupljati se u biljkama. Nakon toga, takve čestice potencijalno ulaze u organizme svih koji konzumiraju te biljke.

Plastika već pronađena u mnogim živim organizmima

Ovo istraživanje nije prvi put da je tim znanstvenika otkrio mikroplastiku u živim bićima. Koristeći slične metode analize, ranije su već dokazali prisutnost plastičnih čestica u različitim vrstama mekušaca i riba.

Profesor Richard Thompson, suautor studije, ističe da su znanstvenici već godinama pronalazili mikroplastiku gotovo posvuda gdje su je tražili.

„Do sada smo mikroplastično onečišćenje pronalazili posvuda gdje god smo ga tražili. No ovo istraživanje daje jasan dokaz da se čestice mogu nakupljati ne samo u morskim organizmima nego i u povrću“, rekao je Thompson.

Ova spoznaja dodatno proširuje sliku o razmjerima globalnog problema plastičnog onečišćenja.

Potencijalni rizici za ljudsko zdravlje

Iako znanstvenici naglašavaju da su istraživanja o utjecaju mikroplastike na ljudsko zdravlje još uvijek u ranoj fazi, sve je više razloga za zabrinutost.

Plastični materijali često sadrže različite kemikalije koje mogu biti toksične ili čak kancerogene. Ako se takve čestice nakupljaju u organizmu, postoji mogućnost da dugoročno oštete tkiva ili poremete normalne biološke procese.

Eksperimenti provedeni na glodavcima već su pokazali da visoke razine mikroplastike mogu uzrokovati oštećenja crijeva, pluća, jetre te reproduktivnog sustava.

Istodobno, rana istraživanja provedena na ljudima povezuju izloženost mikroplastici s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, ali i raka debelog crijeva.

Upozorenje za budućnost globalne prehrane

Rezultati ove studije otvaraju nova pitanja o sigurnosti hrane i potencijalnim dugoročnim posljedicama plastičnog onečišćenja.

Znanstvenici upozoravaju da mikroplastika više nije problem koji se odnosi samo na oceane, ribu ili morske plodove. Sve je više dokaza da bi se plastične čestice mogle nalaziti i u svakodnevnim namirnicama koje završavaju na našim stolovima.

Istraživači sa Sveučilišta u Plymouthu zaključuju da je riječ o ozbiljnom globalnom izazovu. Prema njihovim riječima, nužno je hitno razumjeti na koji način plastika ulazi u biljke, kako se u njima nakuplja te kakve dugoročne posljedice takvo onečišćenje može imati na ljudsko zdravlje.