Pariški klimatski sporazum iz 2015. godine trebao je biti prekretnica u borbi protiv globalnog zatopljenja, no svijet se ubrzano približava klimatskoj katastrofi. Dogovorom su se gotovo 200 zemalja obvezale ograničiti rast temperature na 1,5°C iznad predindustrijskih razina. Ipak, prema podacima Ujedinjenih naroda, globalna temperatura već 2024. godine bilježi porast od 1,6°C, što povećava rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda, suša, požara i uništavanja usjeva.

Prema predviđanjima UN-a, do kraja stoljeća zagrijavanje bi moglo doseći 3,1°C, unatoč postojećim klimatskim politikama, što bi imalo razorne posljedice, piše The Independent.

Pariski sporazum pod pritiskom

Znanstvenici su dokazali da su ljudske aktivnosti ključni uzrok globalnog zatopljenja u posljednjih 200 godina, no primjena Pariškog sporazuma nailazi na ozbiljne prepreke. SAD su se već dvaput povukle iz sporazuma pod vodstvom Donalda Trumpa, koji je promicao politiku povećanja proizvodnje nafte i plina pod sloganom "buši, samo buši". S druge strane, argentinski predsjednik Javier Milei nazvao je klimatske promjene "socijalističkom laži".

Gotovo 95% država nije dostavilo UN-u nove klimatske planove za 2035. godinu, prema izvještaju Carbon Briefa. Do veljače 2024., samo 13 zemalja objavilo je planove smanjenja emisija, među kojima su i SAD, zahvaljujući strategijama usvojenim tijekom Bidenove administracije.

Iako su Sjedinjene Države 2023. godine izdvojile 3,1 milijardu dolara za međunarodne klimatske projekte, Trumpova administracija povukla je četiri milijarde dolara ranije obećanih sredstava Zelenom klimatskom fondu UN-a. Klimatski projekti u Kolumbiji, koji su trebali pomoći u očuvanju amazonske prašume, ostali su bez 70 milijuna dolara financiranja, a budućnost zaštite ugroženih vrsta u Keniji i Indoneziji sada je neizvjesna.

Američka nacionalna klimatska agencija (NOAA) također se suočava s rezovima – najmanje 880 zaposlenika ostalo je bez posla, a njezin je budžet smanjen na samo dvije trećine.

Godina klimatskih katastrofa

Tijekom 2024. godine svijet je svjedočio smrtonosnim poplavama u zapadnoj Africi i južnoj Aziji te razornim sušama u Južnoj Americi. Organizacije World Weather Attribution (WWA) i Climate Central izvještavaju da su klimatske promjene prošle godine dodale čak 41 dan ekstremnih vrućina.

Iako zemlje G20 proizvode 77% globalnih emisija stakleničkih plinova, najviše posljedica trpe siromašnije zemlje. U Južnom Sudanu, gdje su temperature postale opasne za zdravlje, vlada je prošlog mjeseca zatvorila škole na dva tjedna jer su učenici kolabirali od vrućine.

Prema podacima baze EM-DAT sa Sveučilišta u Leuvenu, od početka 2023. godine u Africi je zabilježeno 159 ekstremnih vremenskih događaja, uključujući poplave i suše, koji su rezultirali s 28.600 smrtnih slučajeva i pogodili 61 milijun ljudi.

Afrički čelnici upozoravaju da su ponavljajuće suše prijetnja sigurnosti hrane i vode. Premijer Obale Bjelokosti Robert Beugré Mambé izjavio je kako je "opstanak afričkih gospodarstava i naroda u pitanju".

Suše u Amazoniji

Amazonska prašuma posljednje dvije godine trpi ekstremnu sušu. Prema podacima Brazilske geološke službe, mnoge su rijeke dosegle najniže razine ikada zabilježene, a UNICEF izvještava da je gotovo pola milijuna djece ostalo bez pristupa vodi, hrani i obrazovanju.

Iako je prirodni fenomen El Niño pridonio suši, iz WWA upozoravaju da su klimatske promjene bile ključni faktor. "Kako se planet zagrijava, njihov utjecaj sve više nadjačava prirodne vremenske pojave", navodi se u izvješću.

Masovna deforestacija dodatno pogoršava sušu – drveće upija ugljikov dioksid i vraća vlagu u atmosferu, a njegovo uništavanje ubrzava klimatske promjene.

Klimatske promjene uzrokuju masovne migracije

Ekstremni vremenski uvjeti prisiljavaju milijune ljudi da napuste svoje domove. Prema podacima Međunarodnog centra za praćenje raseljavanja (IDMC), 2023. godine zabilježeno je 26,4 milijuna prisilnih migracija, od čega je čak 98% izazvano prirodnim katastrofama.

Najveći broj raseljavanja dogodio se u subsaharskoj Africi, gdje je šest milijuna ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove. U Somaliji je nakon katastrofalne suše uslijedila sezona obilnih kiša, što je raselilo više od dva milijuna ljudi.

Što donosi budućnost?

Ekstremni vremenski uvjeti već su 2025. godine uzrokovali štete vrijedne stotine milijardi dolara. U siječnju su veliki požari zahvatili Los Angeles, a gasitelji su ih gasili četiri tjedna. Analize Imperial Collegea pokazuju da su klimatske promjene povećale vjerojatnost takvih katastrofa za 35% i njihovu intenzitet za 6%.

Prema programu Climate Change, Agriculture and Food Security (CCAFS), do 2050. godine istočni Brazil suočit će se s 287 mm manje oborina godišnje, dok će dijelovi Grenlanda bilježiti porast od 369 mm.

Hitna potreba za akcijom

Unatoč alarmantnim podacima, političari u nekim zemljama nastavljaju umanjivati ozbiljnost klimatskih promjena. Britanska ministrica gospodarstva Kemi Badenoch čak je predložila odustajanje od cilja postizanja nulte emisije do 2050. godine.

Ipak, Velika Britanija planira smanjiti emisije za 68% u odnosu na 1990. do 2030., dok UN upozorava da su potrebna šestostruka ulaganja kako bi se ispunili klimatski ciljevi.

"Zemlje G20, posebno one s najvećim emisijama, moraju preuzeti najveći teret", poručuje Program UN-a za okoliš. Svijet je već zakoračio u eru nepovratnih klimatskih promjena. Hoće li vlade poduzeti hitne mjere ili će klimatske katastrofe postati nova realnost – ostaje ključno pitanje za budućnost čovječanstva.