Bolesti srca vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a prehrana ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srčanog mišića, krvnih žila i normalnog krvnog tlaka. Iako se često govori o namirnicama koje treba potpuno izbaciti iz jelovnika, stručnjaci upozoravaju da se upravo na tom području stvaraju brojne zablude koje mogu dovesti do pogrešnih odluka i nepotrebnih restrikcija u prehrani.

Umjerenost i podrijetlo hrane važniji su od zabrana

Pravilna prehrana povezuje se s dugovječnošću, no njezina suština, prema mišljenju liječnika, nije u potpunom izbacivanju takozvane „nepoželjne“ hrane. Ključ je u umjerenoj konzumaciji, ali i u posebnoj pažnji na podrijetlo i sastav namirnica koje unosimo u organizam. Hrana sama po sebi, ako je kvalitetna i konzumira se razumno, ne predstavlja prijetnju zdravlju srca.

Crveno meso nije neprijatelj srca

Jedna od najraširenijih zabluda odnosi se na meso, osobito crveno, koje mnogi ljudi sve češće neopravdano izbacuju iz prehrane zbog straha od srčanih bolesti. Kardiologinja i specijalistica interne medicine Snežana Bašić ističe da meso samo po sebi nije štetno za srce, kao ni mesne prerađevine, ako su kvalitetne i pravilno pripremljene.

Kako objašnjava, problem ne leži u mesu, nego u aditivima koji se dodaju mesnim prerađevinama te u preradi mesa na visokim temperaturama. Jednako je važno i podrijetlo mesa, ali i svih drugih namirnica, uključujući povrće. Prema njezinim riječima, zapravo ne postoji hrana koja je štetna za srce ako se konzumira u umjerenim količinama i ako je odgovarajućeg podrijetla i dobrog sastava. Tada je, naglašava, svaka hrana blagotvorna za organizam.

„Naše tijelo iz hrane uzima sve što mu je potrebno, osobito proteine i masti iz mesa. Sama hrana neće štetiti organizmu, nego štetni sastojci koji se u njoj mogu nalaziti“, ističe dr. Bašić. Dodaje kako nije protiv konzumacije mesa, posebno crvenog, kao ni starijeg mesa poput svinjetine i junetine koje ne sadrži hormone. Takvo meso smatra nužnim za ljudski organizam, dok su, kada je riječ o mlađem mesu, najbolji izbor janjetina i kozletina.

Piletina i genetske promjene kao zdravstveni problem

S druge strane, dr. Bašić zauzima izrazito kritičan stav prema piletini u prehrani, i to ne samo zbog mogućeg utjecaja na srce, nego i zbog imuniteta. Prema njezinim riječima, današnja piletina u velikoj je mjeri genetski modificirana i nije rezultat prirodne selekcije.

Objašnjava da je riječ o piletini koja je tovljena i genetski izmijenjena tako da ima izrazito velika prsa, nesrazmjerna u odnosu na batke. Nekada je, podsjeća, najveći dio piletine činio batak i zabatak, dok danas prevladava bijelo meso. Takvu hranu smatra potpuno izmijenjenom, a posebno zabrinjava činjenica da je u velikom postotku konzumiraju djeca, koja zbog toga, prema njezinim riječima, ranije ulaze u pubertet.

U razgovoru za portal Mondo istaknula je da je jedan od glavnih problema genetski modificirana hrana koja je formalno zabranjena, ali se unatoč tome i dalje nalazi na tržištu. Navodi da se GMO sastojci mogu pronaći u brojnim proizvodima, od mlijeka za dojenčad i čokolade do GMO soje koja je prisutna u velikom broju namirnica. Prema njezinu objašnjenju, promjene na krvnim žilama i upalni procesi često su posljedica hormonalne neravnoteže i promjena koje nastaju konzumacijom genetski modificirane hrane.

„Svaki hormon u višku je toksin. Ako hormone unosite hranom, uzrokovat ćete oštećenje krvnih žila“, upozorava liječnica, dodajući kako na kvalitetu hrane utječu i čimbenici okoliša, uključujući onečišćenje zraka.

Gazirana pića i alkohol kao dodatno opterećenje za srce

Kada je riječ o pićima koja mogu ugroziti zdravlje srca, dr. Bašić naglašava da su sva gazirana pića štetna, kao i konzumacija velikih količina alkohola. Ipak, ističe da male količine alkohola, što podrazumijeva jednu do dvije čaše alkoholnog pića, mogu povoljno djelovati na organizam i potaknuti cirkulaciju. Problem nastaje kada se alkohol konzumira u prekomjernim količinama, jer tada djeluje toksično na srčani mišić.

Kao dodatnu potporu zdravlju srca savjetuje uzimanje prirodnog koenzima K10, koji, prema njezinim riječima, ima važnu ulogu jer osigurava kisik mitohondrijima, staničnim organelama u mišićima, čime se omogućuje pravilna „prehrana“ srčanog mišića.

Posebno upozorava i na gaziranu vodu, koju građani, kako navodi, konzumiraju u velikim količinama. Takva voda zakiseljava organizam, a ugljikov dioksid iz gazirane vode smatra izrazito štetnim. Sve vrste gazirane vode, objašnjava, povećavaju kiselost organizma, a kiselost krvi negativno utječe na krvne žile, srce i cijelo tijelo.

„Karcinomi se razvijaju upravo zbog povećane kiselosti i smanjene koncentracije kisika. Svaka kiselost smanjuje koncentraciju kisika u krvi, a povećava koncentraciju ugljikova dioksida“, zaključuje dr. Bašić, upozoravajući da je briga o prehrani jedan od najvažnijih koraka u očuvanju zdravlja srca.