Prije nekoliko tisuća godina ondje gdje su danas brodske rute i vjetroelektrane prostirale su se plodne ravnice, a sada znanstvenici kreću u ambicioznu misiju kako bi otkrili što je ostalo od tih izgubljenih civilizacija – prije nego što ih moderni razvoj zauvijek izbriše.

Kako su izgledala Sjeverno i Baltičko more prije 10.000 godina

Područja koja danas poznajemo kao Sjeverno i Baltičko more izgledala su potpuno drukčije u razdoblju između 8000. i 6000. godine prije Krista. Umjesto mora, ondje su se nalazile prostrane nizinske ravnice pogodne za život i naseljavanje.

Na tim su prostorima živjele drevne ljudske zajednice, no kraj posljednjeg ledenog doba donio je dramatične promjene. Porast globalne razine mora potopio je nizinska područja, a civilizacije koje su ondje postojale nestale su pod vodom, ostavljajući iza sebe tek rijetke tragove.

Znanstvenici snimili jedan od najjezivijih zvukova ikad: Proizvela ga je Zemlja

Veliki međunarodni projekt koji želi vratiti izgubljenu povijest

Upravo te potopljene krajolike sada će istraživati međunarodna znanstvena suradnja poznata pod nazivom SUBNORDICA. Projekt okuplja Istraživački centar za potopljene krajolike Sveučilišta Bradford iz Ujedinjenog Kraljevstva, Geološki zavod Nizozemske TNO, Flandrijski morski institut te Sveučilište u Yorku.

Cilj projekta je otkriti kako su izgledali ti krajolici, kako su ljudi ondje živjeli i na koji su način koristili prirodne resurse prije nego što ih je more zauvijek prekrilo.

Doggerland – potopljeni svijet u središtu istraživanja

Jedno od ključnih područja koje će znanstvenici istraživati je Doggerland, drevna regija koja se nalazila u Sjevernom moru i koja je potopljena prije otprilike 8200 godina.

Istraživači ističu da je područje oko Sjevernog i Baltičkog mora bilo „najatraktivnije zemljište za pretpovijesno naseljavanje bilo gdje na europskom kontinentu“.

Voditelj Istraživačkog centra za potopljene krajolike Vincent Gaffney pojasnio je razmjere promjena koje su se dogodile:

„Prije dvadeset tisuća godina globalna razina mora bila je 130 metara niža nego danas. S progresivnim globalnim zagrijavanjem i porastom razine mora, jedinstveni krajolici, dom ljudskim društvima tisućljećima, nestali su.“

Dodaje i kako o tim ljudima danas znamo iznenađujuće malo:

„Gotovo ništa ne znamo o ljudima koji su živjeli na ovim velikim ravnicama.“

Zašto je istraživanje hitno upravo sada

Znanstvenici upozoravaju da je ovakva vrsta istraživanja pod velikim vremenskim pritiskom. Prije nekoliko tisuća godina dodatnih 7,7 milijuna četvornih milja kopna nalazilo se iznad razine mora, od čega se čak 1,16 milijuna četvornih milja prostiralo uz današnju europsku obalu.

Danas se ta područja ubrzano razvijaju za potrebe postavljanja offshore vjetroelektrana, koje imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. No, kako se ti projekti šire, istraživačima postaje sve teže pristupiti potopljenim lokalitetima, zbog čega SUBNORDICA mora djelovati brzo.

Gaffney ističe da projekt ima i širi kontekst:

„Kako se Europa i svijet približavaju cilju neto nulte emisije, razvoj obalnih šelfova postaje strateški prioritet. SUBNORDICA će koristiti najnovije tehnologije za istraživanje ovih područja i podršku održivom razvoju.“

Što bi otkrića mogla promijeniti u našem razumijevanju povijesti

Jedan od ključnih ciljeva projekta je razumjeti kako su drevne obale oblikovale život ljudi i njihovo preživljavanje. Posebna pažnja posvetit će se odnosu između obalnih i unutrašnjih naselja, piše Indy100.

Podvodni arheolog Peter Moe Astrup iz danskog muzeja Moesgaard pojasnio je plan istraživanja:

„SUBNORDICA će istražiti značaj drevnih obala i njihovih resursa za ljude. Ronilačkim istraživanjima u zaljevu Aarhus u Danskoj utvrdit ćemo koliko su bila raširena obalna naselja u usporedbi s onima u unutrašnjosti te kako su se morski resursi iskorištavali prije 9000 do 8500 godina.“

Dermatolog objasnio što se zapravo događa zimi kada vam ispucaju usne: Mnogima će se zgaditi život

Stečena saznanja neće ostati samo teorijska:

„Ovo će se znanje zatim koristiti za ciljana arheološka istraživanja u manje dostupnim područjima“, dodaje Astrup.